Skip to main content

Full text of "A Brief Guide to Understanding Islam"

See other formats


Dowirde ra&Binaande nataande ngam faamde Lislaam 



E innde Alia jooma yurmeende hu6tidinnde e heeriinde. 



T)owirde ra66inaande nataande 
ngam faamde Lislaam. 



I 



Winndi deftere nde ko: I. A. Ibrahiim 



Saattii6e e kuu6al: 

Dr. William (Daoud) Peachy 
Michael (Abdul-Hakim) Thomas. 
Tony (Abu-Khalil) Sylvester. 
Idris Palmer. 
Jamaal ZaraboZo 
Ali Altimimi 



Saattii6e bar)r)e ganndal: 

Prof. Harold Stewart Kuofi 
Prof. F. A. State 
Prof. Mahjoub O. Taha 
Prof. Ahmad Allam. 
Prof. Salman Sultan. 
Associate Prof. H.O. Sindi 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



Loowdi ko woni e ndee deftere 



tiitoocfe hello 



ngardiindi fulo 5 

ngardiindi: 6 

keerol gadanal : yoga e tinndinooje e cellugol diina 

lislaam 9 

1 -dorjkin'gol ganndal e nder kur'aana teddudo 9 

a-Kur'aana e mawnugol fewre (fuddoode reedu) 10 

b-kur'aana e kaay^e 16 

6-kur'aana e fuddoode aduna 19 

c-kur'aana e ngaandi neddo 21 

d-kur'aana e maaje e caalli 22 

d-kur'aana e maaje luggidde e bempeyy^e ndernde- 

re 25 

e-kur'aana e duule 27 

f-jowe anndu6e e dow kaawisaaji ganndal e nder 

kur'aana 32 

2-hadaare mawnde e addude simoore nanndunde e 

cimooje kur'aana 37 

3-kabaruuji deftere seniinde (in'jiila) e nulal 

Muhammadu (jkm) annabi lislaam 39 

4-aayeeje kur'aana jar) tiide jolooje (kewuuji) paade 

arde, de ngaroyi 6aawo duum 41 

5-kaawisaaji baddi e jurjngo nulaado (jkm) 42 

6-nguurndam nulaado Muhammadu newidam 43 

7-peenyndi caaktagol islaam 47 

Keerol dida6ol : yoga e 6ure Lislaam 49 

1-damal aljanna (ngesa caasal) 49 

2- 6occitorde (dadirde) jaynge 50 



llBIWIBEreiJISIlllBlik^BI,!.^,!.^!, 

tiitoocfe hello 

3-malal goorjdungal, ekisal fittaandu 51 

4-yaafeede bakkatuuji fof, ngam tuubuubuya (ruttaa- 

re feewde e Alia) goorjdudo 52 

Keerol tata6ol : kumpitale kuu6tidin'de gaa lislaam. 53 

Holko woni lislaam? 

Yoga e pi61e ngoorondiije puddorde lislaam: 53 

1- goorjdin'de Alia (Geno) 53 

2- goorjdin'de malaykaji ina ngoodi 56 

3- goorjdin'de defte ceniide de 56 

4- goorjdin'de annabaa6e e nulaa6e 56 

5- goorjdin'de nyalawma darnga 57 

6- goorjdin'de hoddiro 57 

Mbele lislam ina jogii ruttorde joomiraawo nde wo- 

naakur'aana? 57 

Yoga e maakuuji (hadiseeje) nulaado (jkm) 58 

Hoko lislaam haalata e nyalngu darnga? 59 

Holno neddo wontirta juuldo? 61 

Holko kur'aan yeewtala? 62 

Holmbo woni annabi (jkm)? 63 

Holno caaktogol lislaam walliri yahrugol ganndal 

yeeso? 65 

Holno juuldo goorjdinirta annabi Iisa, yo kisal won e 

mum? 66 

Holko lislaam haali e hul6in'de (terorisme)? 69 

Jojjande (fotdeeji) neddo e nuundal ndeer lislaam?.. 71 

Hoi darnde (ngonka) debbo e ndeer lislaam? 73 

Mbootu (6esgu) e ndeer lislaam 74 

Holno juul6e ngollondirta e ndottii6e (nayee6e)?... 74 

Holko woni jookli lislaam jowi di? 75 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



tiitoocfe hello 

1- seedaade 75 

2- nyii6nude [tottude] juulde 76 

3- yaltin'de asakal (jakka) 76 

4- hoorde lewru koorka (suumaye) 77 

5- hajjoyde (yahde hajju) 77 

Ngam 6eydude humpito e lislam 78 

Weedirde miijooji e jowe dow ndee deftere 78 

Ngam 6eydude jarjde e lislaam 79 

Firo korjngudi 80 

Duttorde 83 



Ngardiini fulo ngo 

Golle eggude ndee deftere faade e Pulaar/Fulfulde jeyaa ko e 

golle Kawtal Janngoo6e Pulaar (Fulfulde) e leyde Aarabee6e, 

nyii6irde Keer, Ejipte. 

"Duum ko ngam goondin'de amen e tabitin'de won'de Pulaar 

(fulfulde) engal hattani roondaade gannde, e nooneeji mum 

ceertudi. etee kadi faandaare jarjngude demngal wonaa tan 

waawde winndude e jarjngude demngal ngal haada doon, ko 

maa ngal waawa huutoreede e gannde godde. 

Ngam wee6nan'de janngoowo teddudo, haa 6ura faamde, 

miden mbadi firo korjngudi cu6taadi to wattan deftere nde 

kelle 80-82. 



-Yiitirde (address) Kawtal ngal ko: 

Kawtal J. P. F. e leycfe Arab P. O. Box 53 Abbassia 11381, 

Cairo, Egypt. E-mail: kawtal_fulfulde@yahoo.com 



Fuli ndee deftere ko : Abdullay Yerel SOH, 
Tel: 0020182725961 
E-Mail: laayisoh@yahoo.com 

Rewtii nde yo66ini nate de ko: A bdou BA, jannginoowo 
Pulaar to Dudal Widtooji e jarjdeeli Afrik, Jaa6i-Haadtirde(UV) 
Keer. 

Tel: 0020106294217 
E-mail: mburebah@yahoo.com 



This book translated into Fulani language by : 
Abdullay Yerel SOH 
Tel: 0020182725961 
E-Mail: laayisoh@yahoo.com 
Revised by : 

Abdou BA, Fulani language lecturer, in the African Institute of 
Researches and Studies, Cairo University. 
Tel: +20106294217 
E-mail: mburebah@yahoo.com 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



Ngardiindi 

Ndee cfo deftere ko nde tinndinoore ra66idiniinde e faam- 
de (he6tude) lislaam. Ende wadi keeri (lowe) tati: lowre 
adanere (yoga e pille "maale" sellugol lislaam) ede toontoo 
y^ame badde bote de yoga e yim6e y^amata (naamnotoo) 
o mbele kur'aana ko Alia daali (haali) dum, mbo jippo- 

rii ko lorjngin'gol (wahyu)? 
o mbele Muhammadu ko annabi mbo Geno nuli? 
o mbele ko goonga lislaam ko laawol Alia? 
Ngam toontagol dee ywne, en kollita pille jeego'o: 
1-rorjkin'gol ganndal e ndeer Kur'aa- 
na: ndee feccere yeewtata (won'du- 
de e nate) ko goongaaji ganndal 
keewdi jiitaadi jooni tawa Kur'aana 
jantinooma di ko adii yirdeeji sappo 
e nayi 6ennudi. 

2-hadaare mawnde e addude simoo- 
re wootere bano (wano) cimooje Kur'- 
aana teddunde: sabu Geno toowdo no 
hadoroo yim6e fof ndeer Kur'aana nde ngaddata simoore 
teeldunde nanndunde e cimooje Kur'aana, gila Alia jippi- 
niri Kur'aana o wahyu ko adii sappo e nayi yirde (ciecle) 
haa hannde, hay gooto hattanaani wadde ngol rorjkin'gol 
hay sinndo ko simoore Kur'aana 6urnde ra66idde, wano 
simoore "Kawsara" nde korjngudi sappo tan. 
3- kabaruuji deftere seniinde nde ko faati e nulal 
Muhammadu (jkm) won'de mbo annabi lislaam, ende 
yeewta diin kabaruuji. 

4- aayeeje Kur'aana deen jarjtiide jolooje (dille) garooje, te 
de mbadi 6aawo duum, tawa Kur'aana jar) tinooma duum 
ko adii nde dum wadata, wano ko Ruumnaa6e poolnoo 




Dowirde ra&Binaande nataande ngam faamde Lislaam 



7 

Perse en. 

5- kaawesaaji bacfcfi e jurjngo nulaacfo (jkm), kaawesaaji 
keewcfi ngacfii e jurjngo nulaacfo, yim6e limtin6e nji'ii cfi. 

6- nguurndam annabi Muhammadu (jkm) newidam,duum 
ina nyii6na, e laadtugol, won'de o nodditaaki annabaagal 
ngam he6de heen nafoore maa hoonaare wolla jogaade 
korjngol. Immoraade e dii dalillaaji jeegom cu6toden ko 
arata ko: 

- alaa e sago Kur'aana wonata ko haala Alia goorjduka 

lorjnginaaka nulaado Muhammadu (jkm). . 

-Muhammadu ko o annabi nulaado e goonga ummorde he 

Alia. 

-lislaam ko diina Alia wonan'de yim6e fuh. 

So tawii noon en muuyii anndude goorjdugol diina mbaa- 

wka won'de fow, en kaanaani tuugnaade e belaade 6erde 

men wolla co'irde men wolla tawaade men, alah, pot-den 

tuugnaade ko e hakkillaaji men e yoyre men, ngam nde 

Geno toowdo nuli annabaa6e o semmbiniri6e kaawisaaji e 

pille tabitinde ko 6e annabaa6e goonga e goonga. 

So tawii ko lowre (keerol) cficfa6ere (yoga e 6ure lislaam) e 
nde la66ina 6ure keewde de lislaam addani yim6e yeru: 
1-damal faade e aljanna caasal. 
2-dadgol e jaynge jahannama luggidnge. 
3-malal goorjdungal e kisal fittaandu. 
4-yaafeede bakkatuuji fof sabo tuubuubuya goorjdudo faa- 
de e Alia. 

So tawii ko lowre tata6ere [kumpitale kuu6tidinde e 
lislaam] nde hollata ko kumpitale kuu6tidinde ko faati e 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



lislaam, ende sellintina yoga e faamaamuyaaji puurcf i (') 

lislaam ende jaaboo y^ame kuu6tidinde y^ameteede yeru: 

-holko lislaam haali e kulbin'gol (terorisme). 

-hoi gonka de66o e ndeer lislaam. 

-fotdeeji (hakkeeji) neddo e nuundal e nder lislaam. 

-mbootu (6esngu) e ndeer lislaam. 

-tiitooode godde badde bote wonan'de neddo. 



("' ) cfi ndewaani laawol. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



keerol gadanol. 
Tinndinooje goonga (tigitigi) lislaam. 

Geno toowcfo semmbinirii timmoode annabaa6e 
Muhammadu[jkm] kaawisaaji limtincfi e pille keewde nyii6- 
nooje won'de ko o annabi nulaado Alia goonga, wano no o 
semmbiniri wattindiinde e defte makko lorjnginaacfe (kur'- 
aana teddunde) kaawisaaji keewdi tabintincfi won'de oo 
kuraana ko haala Alia laa6ka, mbo Alia jippini, ete hay 
gooto wadaani heen jurjngo mum. 
Ngol doo keerol yeewtata ko huunde e deen pille(daliilaaji) 



1- dorjkin'gol ganndal e ndeer Kur'aana. 

Kur'aana o ko haala Alia ka o lorjngini annabi 
Muhammadu[jkm] o rewni cfum e malayka Jibriilu, nulaacfo 
hunnjii moofti cfum e ndeer bernde mum, o yottini nde faa- 
de e won'dii6e makko 6een ne kunnjii nde mbinndi nde 
ndewtii nde e yeeso nulaacfo. 

Ko jiidaa e dum nulaado ina reftoto- 
noo nde yeeso Jibriilu hitaande fof 
laawol gootol, e hitaande makko sakki- 
tiinde o rewtii nde laabi didi. Gila 
oon tuma mo Kur'aana o lorjnginaa haa 

e nyalawma men hannde o ina woodi 
juul6e limtin6e ina kunnjoo Kur'aana o 

fof e bercfe mum-en korjngol korjngol, heew6e e ma66e 
mbaawii hunnjaade Kur'aana o fof tawa duu6i mum-en 6u- 
raani sappo, kadi hay baylitel gootel jolaani e Kur'aana o 
ndeer duu6i teemedde. 
Kur'aana lorjnginaado o jarjtiima, gila yirdeeji sappo e nayi, 




Kur'aana teddunde 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



10J 
goongaaji ganndal keewcfi cfi kunycitaaka so wonaa e ndeer 

00 yonta keso gonaacfo jooni, anndu6e yahru6e(heertorii6e) 
ganndal nyii6nii cellugol diin goongaaji, dum do sikke 
alah ina tinndina won'de Kur'aana ko haala Alia ka o lorj- 
ngini annabi Muhammadu [jkm] ina tinndina kadi nulaado 
kanyum winndaani Kur'aana, goddo kadi winndinaa mbo 
Kur'aana o. "Dum kadi ina teerjtina won'de Muhammadu ko 
annabi mbo Alia nuli. Ina jeyaa e ko hakkille waawaa ja6de 
neddo annda dii goongaaji gila yirdeeji sappo e nayi jawtu- 
di, te di kunycitaaka so wonaa raggere (ko watindii) tawa 
kadi ko kuutorde jahrude yeeso, e laabi ganndal 6amtiidi 
njiiti dum, wi'ee joom-mum wonaa nulaado, ina do yoga e 
yeruuji: 

a- Kur'aana e mawnugol fewre (6icfcfo ndeer reedu): 

Alia daali e nder kur'aana ko fayti e baylitale 6eydagol 
6iddo ndeer reedu, owi'i: "min tagi necfcfo e jokkere (iwdi) 
6akke, refti heen min mbacfi-mbo to66ere nder dulaa kidii- 
cfo (jonyiicfo), refti heen min mbacfti to66ere nde hecfcfere 
min mbacfti hecfcfere nde hettere min mbacfti hettere nde 
yi'e min cuddiri yi'e cfe teewu refti heen min pucfcfi-mbo 
tago wocfngo Geno 6urcfo tagoo6e barkinih " ( l ), ngol doo 
korjngol arab: Alakah [heddere] ina jogii maanaaji tati 

1 -innde ngilngu; 
2-huunde likkaande; 
3-tay^atin'de (tamre) yniy^am. 

so en njerondirii dum e 6inngel tuma nde ngel woni hedde- 
re maa en taw ino nanndi ( 2 ), hono no woniri e ngal natalji} 



1 ) Simoore goorjcfin6e aayeeje gila 12 haa 14. 

2 ) 6eydagol necfcfo Moor e Persuud, muullo 5 h 8. 



garowal, 6irjngel kadi he6ata nyaamde mum e oocfo tuma 
ko e yniy^am yumma [daada] hono ngilngu ngu nyaamirta 
yniywneeje wo66e('). Maanaa dida6o o woni huunde lik- 
kiinde dum do heden mbaawi yiide dume nate [2] e [3] ina 
holla tuma nde 6inngel ngel woni heddere e ndeer rarjnga 
yumma he. 

Maanaa toto6o wonan'de kor). (Alaga) ko tayre yniy^am, 
eden n tawa barjge peenydo e 6k)ngel ngel e saawdu mum 
ndu, e oo tuma ina nanndi e tayre yiiysim, wadi dum noon 
ko heewgol yniy^am ndeer 6inngel he, e oo yonta ( 2 ), ndaar 
natal [4], e oo tuma kadi yniy^am dam yiilotaako haa asawe- 
re (yonter) tata6ere ( 3 ), wadde 6irjngel ngel na nannde e het- 
tere (tamre) yiiyam. 

Natal [1] Mbaadiiji didi di na la66ina nanndugol peenyndi 
hakkunde hedde 
-re nde (ngilngu 
Algu) e Binngel 
ngel, e oo tuma 
nde woni hedde- 
re... 

Mbaadi heddere 
nde ittaa ko e 

deftere (Beydagol neddo wano Kur'aana e Sunna cifori 
dumh 37, ndi waylitaa e deftere (puddorde muumuntaagal 

timmude) Helman e wo66e, mbaadi Binngel ndi yettaa ko 
e defetr (Beydagol neddo) muul jowaBo, h. 73.. 



A, binngel ndeer reedu 
Ngaandi 
Bemde 



cebtane Amniyo 





( ) 6eydagol necfcfo hono Kur'aana e Sunna njamminiri dum, Moor e wocf6e h36. 

(2) 6eydagol neddo Kur'aana e Sunna sifori dum, Moor e wod6e, k 37, 38. 

(3) 6eydagol neddo. Moor e Persuud, muul jowa6o, h 64. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



om mboodejrophob lastiq ue 



mkkere tatiire 



Natal [2] eden nji'a engal natal mbaadi pennyinndi Bila- 

gol Binngel tuma nde ngel 

woni heddere ndeer 

rannga yumma. . 

Mbaadi ndi ittaa ko e defte 

re [Beydogol neddo] winn ~» ^ 

di nde ko Moor e Persuud, Lj*p™ y™ ma 

muuljowaBo h 66. . " 





Natal[3] e ngoo foto feenyngo eden njiya likkagol Binngel 

(na maandiniraa B) tuma nde 

ngel woni heddere [ina yahra 

e balde: 1 5] e nder rannga 

yumma.. mawneeki na wona 

hedde o.6 mm., deftere (Beyda- 

gol neddo, Moor, muul tataBo 

h 66, eggaa ko e deftere 

ganndal canyu Banndu, Liison 

e Liison) 

Natal[4] natal laBBinowal njuBBudi ngadaniri wonan'de Ber- 
nde e dadon Binngel ina e tuma heddere, 
peenygol yaasi ngol wonan'nde Binngel ngel, 
e saawdu mum ina nanndi 
e tamreyiiyam sabu 
heewde yiiyam ndeer 
Binngel he (Beydogol ned- 
do, Moor, muul 5 h 65). 
Ko hono nih maanaaji tati 
cf i fof (Alga) kawriri e 



da<f on baawo jottinowon 

dadi yeeso miwdi , 
ca&wli ":>• 



rukkerei tatiire 




dad on banndu ooldu 
caawli yiiyam banndu ooldu 



sifaaji 6irjngel tuma nde ngel woni hecfcfere. Tolno dewcfo 
heen o jarjtaacfo e aaye Kur'aana he ko tolno (y^akkannde 
sirjngom: Mudgah) duum woni huunde y^akkaande, Si tawii 
neddo y^akkii Sirjngom, o e66indiri (yerondiri) dum e 6in- 
ngel ngel tuma nde ngel woni hettere maa o taw mbaadi 
mum ina nanndi e ko y^akkaa ko, sabu mbaadi keeci Birj- 
ngel ngel nanndata ko e batte yiiye neddo e dow huunde 
y^akkaande nde ('), [ndaar nate 5,6]. 

jooni holno Muhammadu anndiri dum do fof gila sappo e 
nayi yirde yawtunde, tawa anndu6e mbaawaani dum yiitu- 
de sonaa e wattannde e huutoraade gede jahrude yeeso e 
y^eewirde jogiide doole no feewi e Mikoroskopji jogiidi 
baawal sanne (no feewi) etee kadi di ngoodaano e oon 
yonta? ! 

Natal [5]: ko natal binngel danyngel balde 28 tuma nde ngel 
woni hettere, e oo do tuma 
Binngel ngel ina nanndi e 
daccere yakkaande, engel 
nanndi e taccere sinngom 
yakkaande, sabu mbaadi 
keeci binngel ngel na nanndi 
e batte yiiye ko yakkaa ko. . 
[beydagol neddo, Moor e 
Persaud, muul 5 h 82, profe- 
ssor Hideo Nishimura, Kiyoto 
University- Kyoto, Japan]. 




) Beydago necfcfo, Moor e Persuud, muuljowaBo, h 8. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



Natal [6] so en njerindirii feenyannde 6inngelngel tuma 
nde ngel woni daccere e hettere yakkaande, maa en taw 
edi nanndi no feewi: 



A.bjrjngel 
gaabgal lees 




nofru 

hofannde 3 saltunde 



1' 
hofannde fudngo d 



_ 26 i Idoy 

B.Sirjngom yakkaado 



I Actual size 





A-mbaadi 6irjngel tuma nde 
ngel woni hettrere, eden 
mbaawi yiide e dow mum 
ko nanndi e batte nyiiy^e 
neddo (6eydagol neddo, 
Moor e persaud, muul 5 
h79). 

B- mbaadi tay^atin'de dac- 
cere [sirjngom] y^akkaande. 
Tawii ko Hamm e leeuwen- 
hockn ngoni adii6e yiitude 
kullel kanycudi (maniyu) 
neddo ko wi'etee: 
"spermatozoma" gila 1677, e huutaraade y^eewirgal yah- 
rungal yeeso 6aawo ko 6uri ujunere hitaande caggal 
nulaado [jkm] 6ee do anndu6e dido tammunoo ko kanycudi 
neddo ina wadi neddel tokosel so ngel wadaama e nokku 
rarjnga engel mawna toon ('). 

professor Keith L Moor kanyum 6uri lollude e anndu6e ko 
faati e huttude 6anndu (neewu) e ganndal deedi, karjko 
wallifi deftere (6eydagol neddo) nde nganndu-daa firaama 
e demde jeetati. Ndee deftere ko ruttorde ganndal himmu- 
nde, duum wadi goomu keeriingu to diiwe dentude (US) 
su6ii nde, nde woni 6urnde moy^y^ude nde gooto win'ndi. 
Dr. Moor Keith ko o jarjnginoowo ko faati e huttude nee- 
wuuji e ganndal guurdi to jaa6i-haadtirde (universite) 



C ) Beydagol necfcfo, Moor e Persuud, muul jowaBo, h 9. 



Toronto to Kanada, ko toon o wonndoo ballo gardiido 
gannde aranndeeje [basic sciences] to dudal safaara (hurgo) 
o woni hoorejo barjrje huttude duu6i jeetaati. E hitaande 
1984 o he6i njeenaari mawdi wadanaandi ko faati e gan- 
ndal hutto to Kanada, ndiin woni [j.c.b]. njeenaari mawndi 
wonan'de heeror6e ganndal Hutto to Kanada, o yiilii kadi 
(o dowii) dente aduniyarjkooje keewde, ko wayno dental 
Kanada Amrik wonan'de anndu6e ko faati e huttude 6alli e 
joodnde dental gannde biyoloji. 

E hitaande 1981 e ndeer moo6ondiral safaraa jeedida6al 
badnongal to Dammaam to Laamaandi Arabi Sa'uudi 
professor o wi'i: mi he6no weltaare mawnde ngam daraade 
mi e wallude la66in'de gede kollitaade ndeer Kur'aana ko 
faati e 6eydagol neddo, feenyanii-kam won'de dee gede 
foti iwde ko ga Alia faade e Muhammadu, sabu dee do 
kumpitale fof njiitaaka so wonaa 6aawo jirde limtinde 
6aawo yonta makko, dum do na nyii6na Muhamadu ko 
nulaado Alia ('). 

E dow duum Porofeser o (Moor) naamnaa: mbele duum 
firti won'de Kur'aana ko haala Alia?) o toontii "mi alaa ca- 
deele ja6de dum".. karjko profssor Moor meedi wiide e 
moo6ondiral: nde wonnoo tolnooji mawnugol 6ikkon ndeer 
deedi yim6e ina sadti no feewi sabu waylooji jokkudi nder 
6eydagol ngol, duum wadi na woodi miijo sosde nju66udi 
kesiri tawa endi huutoree ngam dum yu66iniree fotde korj- 
ngudi jarjtaadi e Kuur'aana e sunna. nju66udi feejaandi ndi 
na wee6i hu6tidini, endi hawri kadi e kumpite ganndal 
deedi (6ikkon) goodangal jooni. E duu6i nayi jawtudi di 
widtooji pawondirdi mbadaama e Kur'aana e Sunna, di 



(' ) ruttorde kaa haala ko lefol widiyo "ko cfum woni goonga". 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



16 



kunyciti nju66undi haawniindi wonan'de 6ikkon neddo, 
sabu dum na winndanoo gila yirde jeedida6ere Jibineede 
Iisaa. 

Hay si tawii Arosto, jiitudo ganndal 6ikkon deedi o huny- 
ciino e widtooji di o wadnoo, dow boofoode gertogal e 
yirde naya6ere ko adii jibineede Iisa, won'de cofel gertogal 
na mawnira e tolnooji, kono o la66inaano diin tolnooji. 
E ko waawata naftoreede e daartol (taariik) ganndal 6ikkon 
deedi, ko seeda anndanoo e nju66udi mum ndeer Kur'aana, 
dum wonaa ko tuuginoo dow kumpite ganndal e yonta yir- 
de jeedida6ere, e ko hakkille waawata faamude heen tan 
woni: won'de no dii sifaaji Wahyu jippinooma heen dow 
nulaado Muhammadu (jkm) iwde ga Alia, o waawataano 
anndude dii la66inaadi sabu ko o humam'binne (') won- 
ndoo, o wadaano hay ekkitale ganndal (science) ( 2 ). 

b- Kur'aana e kaaye: 

Ina woodi deftere les liitonde "leydi" ko nde ruttorde arane- 
re wonnan'de dude keewde e nder aduna he. Professor 
Farank press, ko gooto e winndu6e deftere nde, o woniino 
diisneteedo hooreejo leyde Amirik dentude to barjnge gan- 
ndal, hono Jimmy Cartere, o wonii kadi hoorejo akadiimi 
ngenndi wonan'de nganndal to washigton. ndee deftere wi'i: 
kaay^e ina njogi dadi leslesi, dii do dadi ko ubbiidi to lug- 
gidi ndeer leydi, ko rewi heen kadi kaay^e ina njogii mbaa- 
di nanndundi e perjde [ndaar nate7,8,9] ko wano nii Kur'aa- 
na siforii kaay^e, (nde Geno daali e Kur'aana teddunde, 



(' ) woni mbo waawaa janngude binndi. 
(2 ) Lefol widiyo "ko dum woni goonga". 



mbele min mbacfaani leydi ndii ndacfcfudi min mbadi kaa- 
ye [perle] de perjde] ('). 

Natal[7]ina holla won 'de kaaye ina njogii dadi luggidoydi 
nder leydi [leydi, 



Press e siever 
h 413.] 



ndiyo , 




Natal[8] senngo maandinaango, kaaye de na peenyiri no 

pende 

jogiide 

dadilug- 

giddi 

nyiBoyii- 

di [ubbo 

-yiidij 

ndeer 

leydi [Ceekgol leydi "Anatomy of the earth, CailleuX" h 220] 

Natal[9] ina holla, ina laBdina kadi hono no kaaye nanndiri 
e pende e ndeer bay di sabujogaade de dadi luggidoydi. 
[gannal leydi hi 58: Earth science, Tarbuck and Lutgens]. 
ganndal leydi kesal tabitinii won 'de kaaye ina njogii dadi 
luggi les ndalla leydi [ndaar natala9] 





iuude Biritani Almaany kaaye Alp 


Orop RUsi 


datol kaaye kowkas 


10 








20 








30 








50 








60 








/'Ci 

















dow haayre 




/ Q tolno maayo 



cfacfol haayre 



(' ) Simoore Naba'I aayeeje 6 haa 7. 




Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



cfii cfo cfacfi ina mbaawi sowaade [6urde] tooweendi kaaye 
cfe to dow leydi fotde laabi limtindi ('). 

E fawaade dow duum, korjngol 
6urngol sellude e sifaade 
kaaye e tuugnaade e kumpitale 
kaalaade de, ko korjngol 
"perjgal" ngam ko 6uri juutde e 
per) gal mutat ndeer ndalla leydi. 
Daartol ganndal ina anndina 
won'de yia'nnde (theory) kaaye, haaloore e dii dadi, nde 
anndaaka so wonaa hitaande 1865 (j.i) anndini-dum ko 
ganndo koode to galle laaamu Birtani [Sir George Airy] ( 2 ). 
Kaaye kadi ina njogii nafoore mawnde barjnge yii6nude 
ko6jal leydi ngal sabu ede kada leydi ndi yeyaade ( 3 ). 
Geno daali e Kur'aan teddunde: "o wacfi e nder leydi nyi6e 
woto ndi wuurodaade e mon, e caalli e boli mbele ocfon 
peewa" ( 4 ). 

Yi'annde hesere wonan'de alluwal Teknotik kadi holli kaa- 
ye de ina mballa e deeygol leydi ndi. T)ee do kumpitale 
puddaaka faameede so wonaa nde alluwal ngal yiitaa e 
nder fi6nde (decennie) jeego6ere e yirde noogasiire ( 5 ). 
Mbele ina newantono neddo e yonta nulaado faamde ndii 
mbaydi kaaye? mbele joomum ina miijotonoo nih won'de 
dee kaaye mawde tiidde de o yi'ata yesso makko ina njehi 
haa nder leydi ede mbadi dadi, hono no anndu6e teentiniri 

dum hannde nih?. 



(1 ) faamuye Jiyolooji kaaye e ndeer Kur'aana, Najjaar h 5. 

(2 ) Leydi, Press e Sie6er, h 435. ndaar kadi faamuye Jiyoloji kaaye e Kur'aan h 5. 

3 ) faamuye Jiyoloji kaaye e Kur'aan h 44 -45. 

(4) Simoore nyaaki (Nahli) aaye 15. 

( 5 ) faamuye Jiyolooji kaaye e ndeer Kur'aana, Najjaar h 5. 



Ganndal leydi kesal ngal teerjtinii goongaaji kaalanoocfi e 
Kur'aana ndeen. 

6- Kur'aana e fucfcfoode aduna (ngonka): 

Ganndal kesal wonan'de gooddi ji'otoodi e paamotoodi 
engal la66ina won'de tagu ngu fow meedii won'de nder 
dumunna e yontaaji tawa alaa ko wonndoo so wonaa ruulde 
cuurki (ko gaasuuji pawondirndi niBBiddi tekkudi guldi) ('). 
Dum do ko gootal e puddorde ganndal gooddi mahdiwal 
kesal tabintinowal. 

Anndu6e jooni ina mbaawi yiide koode kese tawa haa jooni 
ko de kedde cuurki ki, (ndaar nate 10,1 1) koode leerde de 
nji'ataa jemma de mbaynoo kono tago ngo fof waanoo e 
nder kii cuurki. Geno daali e nder Kur'aana teddunde: 
"o woni dow ndoogu (asamaan) tawii ko ngu cuurki") 2 , 
sabu lesdi e ndoogu ina dow mum (naange, lewru, koode 
e ko nanndi heen) fof iwi ko e kiin cuurki kaalaaki, eden 
paama heen won'de ndoogu ngu e leydi ndi ngonnoo ko 
huunde wootere narjngondirnde, refti heen di ngoodi kadi 
di ceerti, gootel fof darii barjnge mum boowal cuurki wooti 
, Geno daali e Kur'aana: "mate fulli en nganndah ndoo- 
guuji di e leydi ndi ngonnoo ko murkulde wootere 
min ceerndi di ( 4 ). 

Dr. Alfred Kroner, gooto e 6ur6e lollude e ganndal leydi e 
aduna he, ko o jarjnginoowo kadi to serjngo jiyoloji (gan- 
ndal leydi) to dudal gannde leydi [institute of geosciences] 
to jaa6i-haadtirde Johannes Gutenberg, Mains Almaany. 



(1 ) hojomji tati gadiicfi: yi'annde hesere e fucfcfoode ngonka, Weinberg h 94 -105. 
(2 ) Simoore Fussilat, aaye 11. 

(3) heefer6e. 

(4) Simoore anbiyaa'i, aaye 30. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



o wi'i:"micfen miijoo holto Muhammadu he6i cfee kumpite? 
micfo fi6i aa6notaako omo he6a anndude huunde e iwdi 
ndentaandi wonan'de aduno o, sabu anndu6e ke6aani an- 
ndude ko nii gede de ngoniri so wanaa e ndeer dii duu6i 
seeda batindiidi e huutoraade jokkorde ganndal pi6iide 
jahrude yeeso to barjnge mbaylaandi kesiri (Teknoloji) .. 
O wi'i kadi: "neddo mbo anndaa hay huunde e physics 
nuclear gila sappo e nayi yirde 6ennunde, e miijo am o 
waawtaa won'de e ngonka newnanoowa dum hunycitirde 
yila (hakkille) mum tan won'de ko leydi e ndoogu iwdi to 
gootel ('). 

Natal [10] ina holla hoodere hesere ende wonirii e ruulde 

gaas punndi (nebula) 

taw a dum ko kedde 

cuurkiki aduna o fof 

ummii e mum ki 

(Atlas weeyo h 50: 

the space Atlas, 

Heather and Henbest) 



Natal [11] ina holla 
maayel cuddi (the 
lagoon nebula) 
duum ko ruulde 
gaas e punndi njaa- 
jeendi may re ko 
60 hitaande leelewal 




) lefol widiyyo, "ko dum woni goonga". 



(ko limiyeer ina yaha fotde duu6i 60]cinycinycfi cfi nji'otaa- 
ko (radiation ultraviolet) e koode guide no feewi goodde 
jooni (jookli kunycugol winndere). 

c- Kur'aana e ngaandi necfcfo: 

Alia daali e nder Kur'aana e gooto 6urdo bon'de e fulli en ( 
heeferaa6e) kadnoodo nulaado juulde to Kaaba: "accu mo 
so o woppaani ko o wadata ko maa min poodir-mbo tiinol 
makko, tiintiinol penngol goopngol" ('), tiintiinol ko: tiinde. 
.. holko wadi Alia sifforii tiinde ndeer Kur'aana won'de ko 
fenoore woopoore? holko wadi o wi'aani neddo o e hoore 
mum ko penoowo goopoowo? hoko waddi tiinde e fenaa- 
nde e goopol?. 

Si en ndaarii yn'al tiindi, maa en taw ngardiindi tiinde nde 
ko doon ngaandi woni (ndaar natal 12). Holko ganndal gol- 
le (fisiyooloji) wi'i en e golle oodo nokku? deftere wootere 
inniraande (lwdi ganndal hutto e golle terde: Essentials of 
Anatomy physiology) haali e oo nokku: 6aawo ndaarde 
e66o e dille badooje e yeeso tiinde, ko doon woni arannde 
tiinde. Ko doon woni pottal 6oggi tiinde ( 2 ). 
Defetere nde wi'i kadi: "ko yowitii e denndugol nokku o e 
wadde dille, omo fi6i kadi won'de oo dulaa kanyum wonin 
yii6irde gollal nganygu. Wadde oo dulaa ngaandi kanyum 
heerorii e66aade moyy^e e bonde fof, ko kanyum jogii 
mbaadiiji haalde goonga e fenaande. E dow duum, siforaa- 
de tiinde fenaande e goonga ina hawri e sifa neddo penoo- 
wo maa badoowo bonannde, wano Alia toowdo o daaliri e 



(' ) simoore Alag, aayeeje 15,16. 

( 2 ) iwdi ganndal hutto e ganndal terde, Seely e wod6e, h 21 1 . laar kadi the human 

nervous system, Noback e wod6e, hh 4 1 0-4 1 1 . 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



Kur'aana teddunde nde: "tiintiinol penowol goopowol" ('). 

Natal [12] ina holla dulaaji golle wonan'de bannenano e 
feccere taarol kufol 



paftol dille mawngol 



nyiibirde dille 



nokku 
tiinde — 



ngaandi e nokku tii- 
nde yeesoojo gondo 
yeeso kufol 
ngaandi ndi... 
Anndu6e kunycaani 
dee golle keeraniide 
nokku yeeso tiinde 
si wonaa e duu6i 
capande jeego'o 
6ennudi, ko dum professor (kines L moor) wi'i ( 2 ). 




nokku meedircfo 

nokku coi'rcfo 

nokku jii'rde 
jjg paftol yii'de 

Lokku haala tinaaka 



nokku nanircfo 

paftol nancfe mawngol 



d- Kur'aana e maaje e caalli: 

Ganndal kesal yiiti won'de nokkuuji maaje de kawritta di, 
mayo welngo e haadngo, ina wadi heedo hakkunde majji 
ngoo heedo ina fecci maaje de, tawa wooto fof ina heddorii 
keeriindi mum, foti ko nguleeki wolla lammeeki walla 
tekkeeki ( 3 ). 

Yeru ndiyam maayo raneewo hakkundeewo ina naata e 
ndeer Geec Atlantik rewa e haayre Taarik fotde teemedde 
kiloomeetarji e luggeeki ujunere meetar, tawa engo heddori 
nguleeki e lammeeki e tekkeeki mum pamduki, ndiyam 
maayo raneewo debboya les e kii luggeeki.Ndaar natal [13]. 



(' ) iwdi ganndal hutto e ganndal terde, Seely e wod6e, h 21 1. 

( 2 ) kaawniide ganndal fii tiinde: Al-ijaaj Al-elmi fi annasiya, Moor, e wod6e, h 41 

(3 ) Puddorde ganndal maaje geec, Davis, h 92-93 



Natal[13] ina holla ndiyam maayo raaneewo hakkundeewo 
edam naata e ndeer Geec Atlantik rewde epaadol Fello 
Taarik, edam heddorii keeriidi majjam tolno nguleeki e 



geec Atlantik 



maayo raneewo hakkundeewo 



& 800 
"% 1000 
1 1200 
- 1400 



ndiyam atlantik 
eki mui 



: yam maayo raneewo 
kkundeewo 
^ paadol fello 



.v 3 lammeeki mum +36.5% o 



Taarik 



lammeeki e tekkeendi pamdundl, tawa wadi ko heedo 
seerndungo hakkunde kan'je didi (nguleeki ki ko e ngabbir- 
de Selsi'us). 

Hay si tawii ndeer dee maaje ina woodi bempey^e toowde 
e warangooji keewdi semmbe e y^ergol e duttagol, kono 
diyy^e majje naatondirtah de taccataa heedo ngo. 
E ndeer Kur'aana teddudo Alia daali ngoo heedo hakkunde 
maaje didi kawrooje de njillodirtah: "o nuli maaje cficfi 
kawrooje, heedo na hakkunde majje cfe naatondirtah" (). 
Kono Kur'aana nde haali ngoo heedo wonngo hakkunde 
dee diyy^e belde e lammude, o jarjtike goodgol "heedo ha- 
doowo" won'dude e ceerndol ngol: "ko kanko nuli maaje 
cficfi cfe, ngoo na weli yem ngoo na haacfi rok o wacf i hak- 
kunde majje heedo e ceerndol kacfowol" ( 2 ). 
Ina gasa wooda naamniido wi'a: ko wadi Alia daali heedo 
ngo, ndeer Kur'aana, tuma nde innata ceerndol gonngol 



(' ) Simoore Arrahmaan, aayeeje 19, 20. 
{- ) Simoore Al-furkaan, aaye 53. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



hakkunde diyye cficfi cfe (mbelcfam e lammucfam) o haa- 
laani heedo ngo tuma nde o haalaata ceendol hakkunde 
maaje de?! 

Ganndal kesal yiiti to juppirdi caalli do diy^e didi de 
kawritta do ngonka ka ina seerti e do diyy^e maaje de kaw- 
rata do, tawii kadi to juppirde caalli do dulaa yorto (pycno- 
cline) ina seerti [falti] to barjnge tekkeeki te de jaggondi- 
raani, ina seerndi ommboode didi. Ngol ceerndol (dulaa 
ceertugol) lammeeki mum ina seerti e diyy^e belde e lam- 
mude de ('). (ndaar natal: 14). 

Natal [14] ina holla taye juutmaaje ina holla lammeendi 
(feccere e ujunere %0) 



Tupporde caangol 
diyye caangol belcfe 



nokku 



diyye maayo 



ceergol lammude 

%o 




naatondiral dariidi 



e nder yuppirde caanngol eden mbaawi yiide do dulaa 
ceergol hakkunde mbeldam e lammudam (ngardiindi gan- 
ndal piiltiide: introductory Oceanography, Thurman h 30) 
ngal kumpital yiitaaka so wonaa ko wattandii, e huutaraade 
liggorde jahrude yeeso barjnge 6etgol nguleeki e tekkeendi 
e taaygol Oksojiin ekn...yitere neddo 6olde waawa yiide 
ngol ceergol hakkunde dee maaje didi kawritde ede mba'i 
men no maayo wooto nih, kadi yitere 6olde waawaa yiide 
peccogol ndiyam dam pecce tati e yupporde caalli he: 



(' ) ganndal maaje geec, Gross, h 242. Ngardiini e ganndal maaje geec, Thurman, 
h 300 -3001. 



ndiyam mbelcfam e lammucfam e dulaa ceertugol majje. 



Kur'aana e maaje lugge e bempey»y*e nder ndere: 

Geno daali e nder Kur'aana: "wolla hono ni66e e nder 
maayo luggo woodngo (tewru) ina hippicfum bempeyye 
edow bempeyye ruulde ina dow mum kadi, ni66e dow 
ni66e so o yaltinii jurjngo makko o cfe6ataa yiide ngo, mbo 
Alia wacfanaani leelewal o danyataa leelewal" (). Alia ina 
sifoo, e dee aayeeje Kur'aana, ni66e gonde e nder maaje 
e nder piiltiide luggidde to neddo yaltinta jurjngo yeeso 
mum tawa waawata yiide ngo e ndeer dummbudi maaje, 
ni66e gonde e nder maaje de e piiltiide ngoni ko e dum- 
mbudi maa won teemedde didi meeter, lees kii do luggee- 
ki hay leelewal woodani toon. Ndaar natal [15] ( 2 ). 
Leelewal fof woodaani les luggeeki 1000 meeter, neddo 
waawah mutde ko yawti 40 meeter so wonaa huutorii mu- 
toojee (sou-marins) e kuutorde godde keeriide. 

Natal [15] ko woni 

hakkunde 3-30 e 

nder teemedere 

e lewlewal naange 

ina ruttitoo e dow 

maayo ngo, e oon 

tuma mbaadiiji jee- 

didi fof6uuccete 

gootel gootel e ndeer 

teemedde didi meeter gadani di, so wonaa nbaadi mbulaari 

(blue) (piilltiide h 27). 




Q ) Simoore Annuur, aaye 40. 

( 2 ) Maaje geec, ElderPernetta, h 27. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



Anndu6e nyiiti cfee ni66i ko 6ooyaani, 6e njiitiri cfum ko 
gecfe kuutorcfe keeroriicfe mutgol mballi6e mutde e nder 
dummbucfi piiltiidi. Eden mbaawi faamde e aayeeje Kur'- 
aanajawtude: "endermaayo luggicfngo ina hippori bem- 
peyye e dow bempeyye duule ina ngoni dow mum", 
won'de diyy^e lugge e ndeer maaje e piiltiide de ko ko hip- 
pira bempeyy^e e dow bempey^e godde, ina laa6i won'de 
dental bempeyy^e didabal ngal ko bempeyy^e ngonde e 
ndalla maayo de ngam o wi'i 6aawo mum ruulde ina dow 
mum, kono holi dee bempeyy^e gadane? anndu6e njiiti ko 
6ooyaani bempeyy^e nder-ndere ina ngoodi (ede mbada 
ngam tekkugol lommbingol hakkunde ommboode jogiide 
tekkeele certude ('), ndaar natal [16]. 



bempeyye dow 




diyye burde tekkude 
diyye burde hoyde 



*!*** 



natal laarannde 



Natal [16] bempeyye nder-ndere (interfaces) hakkunde 
ommboode diyye didi ceertude tekkeendi: heen wootere 
ina tekki (wonnde les nde), dimmamdam 6uri famdude 
tekkeendi (wonnde dowd nde) [ganndal piiltiide h 204: 
oceanography]. 



) ganndal maaje geec, Gross, h 205. 



Bempeyy^e nder-ndere ecfe kippi diyy^e lugge e nder maaje 
e piiltiide, sabu diyy^e lees de tekkeendi mum-en 6uri tek- 
keendi gonde dow de, bempeyy^e ndeer de ede mbada no 
bempeyy^e dow de nih, ede mbaawi helde haa laa6a hono 
de dow de, kono neddo waawa yiide de nder de, de ngan- 
ndortoo ko rewindaade baylitale nguleeki e lammeendi e 
nokku dottaado ('). 

cf-Kur'aana e duule: 



Anndu6e njarjngii nooneeji duule ceertudi, 6e tawii duule 
to6o ina mbadiroo e mbaadi nju66udi e taa6e toddaade 
ka66ondirde e nooneeji keneeli e duule, gooto e nooneeji 
duule to6o de ko ruulde fawondirnde(cumuionimbus) anndu6e 
tommbo weewo mbadii widto holno ruulde fawo-ndirnde 
wadorto e holno nde yaltinirta to6e e marmballe e maje fof 
, 6e tawi ruulde nde rewata ko pele garoojede: 
1 -henndu soggat duule de puddoo fawondirde ndeen nduu- 
lon tokosoy ndenta e dulaa gooto (cumulus) [ndaar natal 17, 
18]. 

2- 6asondirde: ndeen nduulon toko son kon ngona e 6aso- 
ndirde faa wona ruulde mawnde ( 2 ) [ndaar natal 18,19]. 
3-joowondiral: so nduulon tokoson kon 6asondirii toowa 
nder ruulde 6urnde mawnude ngam wempey^ere henndu 
rjabboore, rjabbugol ngol 6uri semmbirde ko to ny4i6irde 
(leriinde) ruulde nde gaa ce6tameeeje de ( 3 ). 



(1 ) ganndal maaje geec, Gross, h 205. 

(2) Soomdu weeyoyankeeru (Atmosphere), Anthes e wocf 6e, hh 268-269, e ganndal 
tommboorde weeyoyarjkooje, Miller e Thompson, h 141. 

( 3 ) bempeyye henndu nabbooje de na 6ura doolnirde hedde caka ruulde nde adii 
saraaji di, sabu duule taariide dum de no kada 60060I. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



"Dee cfo bempeyy^e henndu rjabooje kanyje 6eydata ruulde 
nde immoraade les faade dow, haa joowondira [ndaar nate 
19 (b), 20, 21]. Ngol doo 6eydorgol dow wadata ruulde 
nde wertaade e dulaaji 6urdi 6uu6de e soomdu weeyo ndu, 
doon noon fuddoo wadde baade, hede 6eydoo hede 6ey- 
doo faa wonta baade ndiyam e marmalle mawde buy, wem- 
pey^ere henndu nde natta waawde jogaade dum, ndeen fud- 
doo yan'de e mbaadi to6o e marmballe ('). 

Natal [17] natal iwde e lewru weeyo (satellite) ina la66ina 
duule ede payi to 
dulaa dentirdo to B,C 
, D. Laanye de ina 
njoopi huccitirde hen- 
ndu (deftere huuto- 
raade satelite ngam 
anndude fiyakuuji 
weey, Annderson e 
wod6ehl88). 



£ *<f 




yaawgol duule leesdude 

1948-2152 Sept. 1967 



Natal [18] tay^e duule tokoose (duule pawondirde: cumulus) 

ina payi to dulaa 

dentirdo to hedde 

jookli to, heden 

cooynoo toon 

ruulde fawondir- 

nde mawnde 

(deftere duulee e 

duleedi: clouds 




(') Soomdu weeyoyarjkeeru (Atmosphere), Anthes e wocf 6e, h 269. E ganndal 
tommboorcfe weeyankooje, Miller e Thompson, h 141. 



and storms Ludlam, alluwal 7.4). 

Natal [19] (a) tay^e duule tokoose jonyiide (cumulus) . 



10 - 



i 



(A) Tolno duule ceercfe 



* 




(B) hede njoowondiri, baade ndiyam de paltoraa ko 
maande*, (soomdu weeyo (the atmosphere), Anthes e 
wod6e, h 269) 



Natal [20] ko ruulde fawondirnde 6aawo joowondiri, to6o 
fuddoo yaltude e mum (weeyo, Bodin, hello 123) 
Geno daali e nder Kur'aana: 
"mate a yi'aani Alia no sogga 
ruulde, o renndina (firm kadi o 
fawindira cfe, nji'aa to6o yalta 
e majje" (). 

Anndu6e tommborde weeyo 
mbaawaani yiitude dee la66i- 
nale so wonaa ko sakkitii ko, 
e huutoraade gede anndal 
yahrude yeeso wano laade di- 
wooje (piirooje) e lebbi peewnaadi e kompiyotar e gollirde 
godde, ngam widtude keneeli e kuccitirde mum, e 6etde 




(' ) Simoore Annuur, aaye 43. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



leppeendi e baylitagol mum e dottude tolnooji e baylitagol 
nyoyyo weeyo ('). 

"Baawo nde aaye gadano o la66ini ko faati e duule e to 60 
mbo haali ko faati e jaangol (peewol) e maje: "omo jippina 
ko wayno pelle ummorde e asamaan o won'dude e 6uu6ol, 
o okka cfum mbo o yicfi, o hacf a cfum mbo o yicfi, ndaneeri 
majal mum na cfe6a nawde gite" ( 2 ). Anndu6e tommborde 
weeyo tawii won'de dee duule pawondirde jippinooje jaa- 
ngol tooweendi majje na wona pele 25000 haa 30000 (duum 
ko: 7,4 haa 7,5 miil) ( 3 ), de mba'i kono perle wano Alia sifo- 
ri de ndeer Kur'aana teddudo o: "omo jippina pelle iwde he 
asamaan o" (laar mbaadi 21). 



Natal (21) ruulde 

fawondirnde 

ndoondiire. 




Oo aaye Kur'aana na 
waawi iirtude naamnal: ko wadi aaye o wi'i (ndaneeri majal 
mum) te mbo joopii ko 6uu6ol? mbela dum firti ko 6uu- 
60I woni ko wadata maje?. 

Accu ndaaren ko deftere {tommborde weeyo hannde: mete- 
orology today) wii heen, nde wi'i ruulde nde na wonta loo- 
wannde kuuraa si 6uu6ol yanii dow mayre, 6uu6ol tekku- 



(') Rorjkin'gol (kaawniicfe) Kur'aana teddocfo e jammin'de nooneeji keneeli e 

duule e to6o, Makky e Wod6e, h 55. 

(2 ) Simoore Annuur, aaye 43. 

C ) Ganndal tommborde weeyo, Meller e Tombson, h 141. 




ngol ngol so memii cfum na fennda baade de, nguleeki cuu- 
dinooki dummbitoo. T)uum wada dow marmalle de 6ura 
wulde ko taarii ko 6oode galaas de, so marmalle joorde de 
memondirii e 6oode galaas de dum wada peenyndi hul6i- 
niindi, sabu Elektonji 6urdi 6uu6de na dunyondira e 6urdi 
wulde, doon noon dum loowoo 
loowdi deeyre: negatif (-) hono 
ngol jirgitagol kadi na wada si 
nbaadon 6uu6kon yot memo- 
ndirii e marmalle joorde de, 
ndeen kelatinon 6oode galaas 
pamaron ngidda tawa ekon 
ngoni e loowdi dillere: positif 
(+). T)ee serjde 6urde hoytude, 
gonde e loowdi dille, henndu 
y^awooru 6ama de faade dow ruulde he, marmalle gonde e 
loowdi deeyre njanira barjrje lees ruulde nde, ndeen lees 
ruulde nde wonta e loowdi deeyre. T)ee loowaade e mbaa- 
di deeyre yaltina loowande wonta maje (may^e). 
Eden ke6a e kaa haala, won'de ko marmalle 6uu6ol woni 
huunde 6uratnde renndude e yaltin'de maje ('). 

Ngal kumpital ko faati e maje yiitaa ko ko 6ooyaani. Haa e 
hitaande 1600 jibineede Iisa ko miijo Aristo tan jaalinoo ko 
faati e tommborde weeyo, wano ko o wi'annoo: ko soomdu 
(kuufol) weeyo ndu wadi ko poofirdi didi: leppungol e 
cojjungol (joorngol), o wi'annoo kadi: rigaango ko hito 
peerondiral poofirgol cojjungol e duule gonde sera mum, e 
won'de majal ko ku66ugol e sumgol poofirgol cojjungol 



(1 ) ganndal tommborde weeyo hannde, Ahrens, h 437. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



32 



wa'a no jayngol geeytungol (koyngol) ('). 

Dum ko yoga e miijooji tommborcfe weeyo jaalinoocfi nde 

Kur'aana tedducfo o jipporta wahyu gila sappo e nayi yirde. 

e- jowe anndu6e e dow kaawisaaje ganndal e nder Kur'- 
aana teddunde: 

ko arata cfo ko yoga e jowe anndu6e ko faati e kaawisaaji 
ganndal e nder Kur'aana, dum fof dum eggaa ko e lefol 
(n6k: widiyo) ngol tiitoonde mum woni: "ko cfum cfo woni 
golonga" e nder ngol lefol ada waawi yiide nanaa 6ee an- 
ndu6e e6e ngadda jowe ma66e garooje doo de: so a yidii 
he6de e lefol ngol ado waawi naatde e ndeer tufnde: 
www.islam-guide.com/truth 

1- doktoor T.V.V.Persaud jarjnginoowo huttude (ceekgol) 
ko cafroowo sukaa6e e nyabbuuji rew6e e rjarwin'de e gan- 
nde jibinirgol, to jaa6i-haadtirde Manitoba Winnipeg, 
Manitoba, Kanada, o wonii hooreejo serjngo hutto maa won 
duubi 1 6, ko o ganndaado no feewi e ndee do lowre o win 
ndii o rewtiima maa won 22 deftere, ko noon kadi o saa 
ktii ko 6urata 181 widto ganndal. E hitaande 1991 o he6i 
njeenaari 6urndi mawnude to barjnge hutto (anatomy) ndiin 
wonij.c.b. tawako Kanadaanaa6e heertorii6e oo dobarj- 
nge ndokketeendi. Nde o naaamnaa ko faati e kaawisaaji 
ganndal e nder Kur'aana di o widti e mumen, o wi'i: 
no kaaliranaa-mi nih won'de nulaado ko gorko mbo waa- 
waa jarjngude e winndude humam'binndi, ko adii 14 yirde 
yawtunde. Si humam'binndi haalii dee kumpitale lugge 



(1 ) golleeji Aristo eggaacfi faade e Anngele: ganndal tommborcfe weeyo tumbitere 
tata6ere,Ross e wocf6e, hh 369a-369b. 



-cfum cfo ina addana yim6e mugeede- tawa kumpitale de 
ko cellude, miin e hoore am mi waawaa yiide no dum 
wonirta fernyaade tan hawra heen. Gede godde kadi cellu- 
de nani toon. Miin kadi no Dr. Moore nih mi yi'aani sad- 
teende ja6de ko Alia lorjngini dum walla wahyii dum 
nulaado.. Dr. Persaud haalii ayeeje keewde e hadisaaji 
keewdi nder yoga e defte makko, hono no o haaliri aayeeje 
Kur'aana e hadisaaji nulaado e nder batuuji di o wadannoo. 

2- Dr. Joe Leigh Simpson, ko o jarjnginoowo, hooreejo 
serjngo nyabbuuji rew6e e rjarwin'gol e ganndal ronaaroni 
neddarjke, to dudal safaara Baylor, Houston, Texas, USA, 
ko yawti. ko jarjnginoowo hooreejo serjngo nyabbuuli rew- 
6e e rjarwin'gol to jaa6i-haadtirde Tennessee, Memphis, 
Tennessee, diiwe dentude (USA), o wonii hooreejo dental 
yenygol (fertilite) to Amrik. o he6ii njeenaaje lim-tinde, 
ena jeyaa heen njeenaari dental jarjnginoo6e rjarwin'gol e 
nyabbuui rew6e hitaandel992, o jarjngii hadiisaaji nulaado 
didi gaarooji di: (tago gooto e mon ina renndinee e reedu 
yummum balcfe capancfe nayi) (), (so tawii to66ere danyii 
e ndeer reedu balcfe capancfe nayi e cficfi Alia nula malayka 
e66a cfum, o taga nancf e mum e jiicf e mum e nguru mum 
e teewu mum e yi'e mum) ( 2 ). E widto makko yaajniingo e 
dow dii do hadisaaji didi, o tawii won'de balde capande 
nayi gadane de ina maantinii e badagol 6innde nde, cellu- 
gol hadisaaji ngol battinii e makko, o haali kaa do haala ko 
e batu wootu ngu o tawtoranoo, o wi'i: dii hadisaaji didi 
nganndinii-kam 6eydagol 6innde ko adii balde capande 



(' ) habri cfum ko Bukaarii e Muslim. 
(2 ) habri cfum ko Muslim. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



nayi. Yeewtoo6e cficfo wocf6e kadi kaalii ko faati e ndee 
to66ere e oo bimmbi, waawaa won'de, dii do hadisaaje 
ngonaano tuugniidi e ngooroondi ganndal goodnongal 
saanga nde di mbinndetee. "Duurn firti ko diine e ganndal 
luurondiraani, ko yanti heen, diine ina feewna ganndal e 
to66e gannde keewde. ina woodi e ndeer Kur'aana kumpi- 
tale pennyinanoode gila jire limtinde jawtude cellugol 
majje tabitii ko wattindii ko, dum ina teerjtina won'de 
Kur'aana ko Alia jippini dum e nulaado. . . 

3 -Dr. E. Marshall Johnson, ganndo ko faati e hutto 6alli e 
guurdi (biologie) to jaabi-haadtirde Thomas Jefferson 
Filadelfiya, Pensilfaniya, diiwe Amirik denndude, o wonii 
toon jarjnginoowo duu6i 22, e gardiido serjngo hutto, o 
wonii kadi jiiloowo dudal Daniel Baugh, o woni kadi gar- 
diido dental widto kaawniidi tagooje. Johnson winndii ko 
6uri 200 widto. E hitaandel981 e nder batu cellal wadnoo- 
ngu to Dammaam to Sa'uudiya, nde o tottirta widto makko 
nde o wi'i: (ko ra66idi ko, Kur'aana sifaaki mbaadi boowal 
6innde tan haadi doon, kono teerjtinii kadi tumaaji nder- 
nderi gondi e nder 6irjngel he ko faati e tago mum, maw- 
nugol mum na holliri jolooje de ganndal kesal anndini ko 
6ooyaani), o wi'i kadi: (ngam won'demi kumpitiido ko faati 
e ganndal, mbaaw-mi gollondirde tan ko e gede de nji'at- 
mi de, mido waawi faamde ganndal 6idde (embryologie) e 
ganndal guurdi, mido waawi kadi faamde korjngudi pirta- 
naami e Kur'aana di. Hono ndokkir-mi yeru ko adii ko, so 
tawii mido waawi ruttaade e oon yonta, mido anndi ko 
nganndu-mi ko hannde, won' dude e heddoraade kattande 
am waawde sifaade, ndeen siforaade piiji di (kuuje) wano 
di ciforaa e Kuur'aana nih, maa ngantin e am, miin mi alaa 



hujja salaade won'de nulaacfo he6i cfee cfo kumpitale ko to 
dulaa goo, ede mi yi'aani fof ko woorindiri dum e miijo 
wiingo ko Alia naatti e ko Muhammadu winndi ko) ('). 

4- Dr. William W. Hay, ganndo lolludo e anndu6e ko faati 
e maaje, ko o jarjnginoowo Jeyolooji to jaa6i-haadtide 
Koloraado, Boulder, Koloraado, Diiwe Amrik dentude, o 
woniino mawdo [jaalal] jarjngirde Rosenstiel heertoriinde 
maaje e coomli weeyo, jaa6i-haadtirde Mayami, Folorida, 
Diiwe Amirik dntude. 

Caggal naamnondiral baddanongal e Dr: Hay ko faati goo- 
ngaaji di Kur'aana jarjtii e maaje jiitaadi ko 6ooyaani, o wii 
:(dum ko huunde mugoore "jaaknoore" won'de dee kumpi- 
tale baade nih ina ngoodi e nder binndande Kur'aana 6ooy- 
de, haaniino tawa mida jogii dabare no mi anndira holto 
dee kumpitale gummii, kono ko haawnii heen, ko dee 
kumpitale do e ngoo widto ko yidde hunycude e anndude 
paandale yoga e yn'e). Nde Dr. Hay naamnaa holto Kur'aa- 
na foti yx)ogde, o jaabii o wii: (moyyih, miin njii-mi dum 
waawi won'de tan ko to Alia).. 

5- Dr . Gerald C. Goeringer, jarjnginoowo ganndal cellal 
6idde, to serjngo ganndal guurdi keerorngal selileer, to du- 
dal safro jaa6i-haadtirde Jorjotaawon Wasintoon, Diiwe 
Amrik dentude, e ndeer batu cellal jeetata6u wadnoongu to 
Arab Sa'uudi, nde o tottirta widtooji makko coomordi aa- 
yeeje Kuur'aana o la66ini, e dow sifaa piiltiido, mawnugol 
neddo gila nde diyy^e de njillondiri, haa nde fudi terde. 



(') Muhammadu (jkm) wonnoo ko humambinne o waawaano winndude o waawaa- 
no janngude, kono omo fidatnoo won'dii6e makko Kur'aana. Ombo yamiratnoo 
yoga e ma66e yo mbinndu Kur'aana. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



[36j 

Ete wano cfum cfo laa6de e timmude woodanooka ko adii, 
ko faati e mawnugol neddo to barjnge reggondirde e to 
barjnge inde kedtaade e sifa, ko 6uri heewde (jaalaade), so 
wonaani fiyakuuji di fof, oo do sifa yonta mum adii ko juu- 
ti winndanoo e tumaaji ceertudi ko faati e 6idde e mawnu- 
gol mum-en nder binndaade ganndal 6ooyde fotde yontaaji 
keewdi).. 

6-Dr. Yosihid Koja'i, ko o jarjnginoowo to jaa6ihaadtirde 
Tokyo, Honngo, Tokyo, Japon, o woniino gardiido tom- 
mborde weeyo ngenndiyarjkoore, Mitaka, Tokyo, Japon, o 
wi'i: (mido mugaa ko tawmi dii goongaaji ndewu "astrono- 
mique" kaalanooma e Kur'aana. To barjnge amen, anndu6e 
ko faati e ndewu wuurdaa6e 6e gimmiima e jarjngude tay^e 
tokoose no feewi e tagoore nde. min njarjtiima tiidnaare 
amen mbela mbaawen faamde tay^el tokosel, ngam huuto- 
raade teleskoop waawah hollude en so wanaa tay^el tokosel 
e ndoogu he, ko aldaa e miijaade yiide aduna o fof. Sabu 
dum 6aawo jarjngude Kur'aana e jaabaade naamne, mido 
tammi mido waawi danyde laawol paangol e hunycude 
aduna o). 

7- Tejatat tejasen hooreejo Serjngo seeko to jaa6i-haadtirde 
Ciyang May, Taylande, o woniino jaalal dudal safro jaa6i- 
haattirde to, e nder batu cellal jeeta6u mbadnoongu Sa'udi- 
ya o haftii o wii: e nder dii duu6i tati battindiidi mido him- 
miri Kur'aana e widtooji am, e ko nganndumi e nguu do 
batu mido fi6i huunde fof ina winnndii e nder Kur'aana gila 
sappo e nayi yirde yawtunde, ina haani won'de goonga tabi- 
tiniraado jokkorde ganndal. Tawde muhammdu anndaano 
jarjngude, waawaano winndude: wadde o wonata tanko 
nulaado, gaddando en dii do goongaaji di o lorjnginaa 



ngoni leelewal, tawa cfi iwi ko e barjnge kaan'ducfo e won'- 
de tagcfo, oo cfo tagcfo wonata ko (Alia). Rewi heen, ko 
yontii nde mbi'eten "deweteedo alaa so wonaa Alia, 
Muhammadu ko nulaado Alia). E wattan mida haani wel- 
tinirde on ndii nju66undi labaandi njoodndi wonan'de nguu 
batu, mi naftoriima wonaa tan to barjnge ganndal wolla dii- 
ne, ko noon kadi danyir-mi fartarjrje (baawal) mawdo haw- 
rude e anndu6e lollu6e heew6e e faggaade sehilaa6e hes6e 
e nder tawtoraa6e batu ngu. Ko 6uri mawnude ko paggii-mi 
e garal am do ko: (deweteedo alaa so wanaa Alia, Muham- 
mdu ko nulaado Alia) e ko ngontumi juuldo ko. Caggal dii 
do yeruuji di njii-den e kaawesaaji ganndal nder Kur'aana, 
e 6aawo jowe anndu6e de njii-den, heden naamnoo ko'e- 
men dee do naamne garooje: mbele dee do kumpitale gan- 
ndal jiitaade jooni e barjngeeji seertudi jarjtaade e nder 
Kuur'aana de hawru heen tan? mbele ina waawi won'de 
tawa ko Muhammdu winndi oo Kur' aana? Walla ko neddo 
goddo? Jaabowol gootol newingol ko: oo Kur'aana ko haa- 
la Alia lorjnginaaka immorde e Geno toowdo on.. 
Ngam 6eydude kumpitale e nder geese (internet) defte, 
leppi (lifi), yillo ndee do tufnde(wonirde): 
www. islam-guide com/scince. wolla noddaa gootal e dente 
gonde e hello wonngo wattan ndee deftere. 

2- hacfaare (rorjkin'de) mawnde e addude simoore wootere 
hono cimooje Kur'aana tedducfo o: 

Geno daali e nder Kur'aana: (so tawii odon sikkitii e ko min 
njippini ejiyaado amen o ngaddee simoore wootere nan- 
ndude heen, noddee seedeeji mon tanaa Alia sitawii odon 
ngoorjdi, so on mbadaani, te on njogorani wadde, wadde 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



kulee jayngol (yiite) ngol teene mum woni yim6e e kaaye 
keblanangol yeddu6e, weltinir goor)cfin6e gollu6e ko 
moyyn 6e gese cfe caalli ndogata les mumen) ('). 
Gila Kur'aana o jippii ko adii sappo e nayi yirde yawtunde 
hay gooto hattanaani addude bano wootere e cimooje Kur'- 
aana foti ko e njoodndam gaddiin wolla jottagol maana, e 
labegol e nyeenydude laawdin'gol mum e sellude kabaruuji 
mum e laa6tude wakaruuji mum, e sifaaji goddi e sifaaji 
timmal. Ngam anndude, 6uri ra66idde e cimoore Kur'aana 
ko (simoore kawsara, torjngoode mayre ko 108) nde wadi 
ko korjngudi sappo tan, dum fuu e waade noon alaa kattan- 
do huccondirde e ndee haadaare naane (ko 6ooyi) e jooni 
fofo 



■J 

o 




t 





jSS&A. 






JBfc JR 3Bt 3K 3Rr 3B& 3K 4& 3B^ <£&■ 3B& «B» 9> Mk- ■&& 3» «■ ^C v 



Yoga e fulli en (heeferee6e) anynoo6e nulaado etinooma 
dartaade ndee hadaare (rorjkinere) kono 6e cooyi, Kur'aana 
fof e jippaade e demmgal ma66e 6e ndorjkih, etee aarabee- 
6e e yonta nulaado ina keewnoo ganndal no feewi to barj- 
nge maanaa demngal, e6e nju66inannoo jimdi e lelngo 



(' ) simoore Bagara, aayeeje 23-25. 

(2 ) finnde e gannde Kur'aana, Jarkasii, Tumbitere 2, h 224. 




yoocfgo e jottogol faandaare timmungol, haa jooni cfiin jim- 
cfi ina keddii ina njarjngee, jarjngoo6e ina njoodaa di haa 
jooni, kono 6e koriima addude hono mum. 

3-wakaruuji deftere seniinde e nulegol Muhammadu 
(j.k.m) Annabiijo lislaam. 

Wakaruuji deftere seniinde e nulal Muhammadu (jkm) Ko 
finnde goorjdugol lislaam, pille de ina ndarii yeeso goon- 
din6e deftere seniinde nde 
(tawreeta) e nder tumbitere 
dimmitaandel8 muusa wi'i: 
"joomiraado wi'i-mi: 6e moy^- 
ynnii ko 6e kaali, maa mi 
ny4i6nan6e annabi iwde e 
ma66e, nanndudo e ma, mi 
wada haala am e hunduko 
makko o haalana 6e kala ko mbaggin-mi mbo heen, kala 
neddo mbo nanaani haala ka o haalata e innde am maa mi 
naa6nito dum).. 

Eden paama e dee do yn'e, won'de nelaado ina foti siforaa- 
de keeriide garooje de: 
1 -maa o won nanndudo e annabi Muusa. 
2-o iwata ko e musid6e Israayiila en hono 6i66e Ismaayiila. 
3 -maa Alia wad haala mum e hunduko oo annabi jogordo 
fenynyin'de kala ko Alia yamiri dum. 
Jooni mbidten dee do keeriide e nbaadi luggiddi.. 

a- annabi nannducf o e annbi Muusa: 

ina sadi danyde annabaa6e dido nanndir6e no Muusa e 
Muhammadu nih, gooto e ma66e fof addi ko loyol den- 
ndinngol e laawdin'gol nju66udi nguurndam, gooto e ma6- 
6e kala huccondirii e any6e mum kadi fooli 6e e mbaadi 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



40 



kaawniindi, gooto e ma66e kala ja6aama won'de annabi 
laamcfo, gooto e ma66e kala ferii ngam fewjaneede warngo 
. So tawii ko nanndugol hakkunde Muusa e Iisa, wa'aani no 

nanndugol hakkunde Muusaa e Muhammadu, tee kadi 
6e nanndaani e to66e godde taywde ceetugol, ko wayno 
jibinegol goowangol (yumma e baaba), e nguurndam 6es- 
ngu, e maaygol Muusaa e Muhammadu fof, tee Iisaa maa- 
yaani. Ko jiidaa e duum, yimm6e Iisa ndaardannoo dum ko 

6iy Alia wonaa annabi mbo Alia nuli hono Muusaa e 
Muhammadu nih, e hono juul6e ngoorjdiniri annabaagal 
Iisa nih, e fawaade dow ko 6enni ko wakaruuji deftere 
seniinde di njowitii ko e Muhammadu wonaa e Iisa, e 
teskaade Muhammadu [j .k] 6uri nanndude e Muussaa so en 

mbaddii mo e Iisa. E barjnge goddo ina leyy^ee e Lin'jiila 
yuuhanna yahuude en ina panndinoo wakaruuji tati ceertu- 
di: 

1- gargol Iisa. 2-gargol Iiliyaa, 3- e gargol annabi. 
dum do ina laa6ti e naamne tati naamnanoode Yuuhanna 
Maamadaan (Yahya), (dum ko seedtannde Yuuhanna nde 
yahuuda en nuli ummaade Orsaliim wagee6e e laawiyarj- 
koo6e, yo 6e y^am mbo holi aan? o jaBi o yeddaani o nyii6- 
nani 6e: miin mi wonaa Masiihu, 6e naamnii kadi wadde ko 
a holi oon, ko a Iiliyaa? o wii: wonaa miin,ko a Muhamma- 
du? o jaabii: mi wonah), (Yuuhanna 1:19-21).. so en ndaari 
e deftere seniinde jogiinde binndi sera maa en taw e seraaji 
he korjngudi annabi (prophet) to yuuhannal :21, dii do korj- 
nrjgudi njowitii ko e annabaagal jarjtangal e tasniya ngal 18 
: 1 5, e 18:18, eden cu6ta e kaa haala won'de wonaa Iisa faa- 
ndaa e annabi jarjtaado to tumbutere "tasniya" 18:18. 
b- ummoraade e dercf iraa6e [musicf 6e] Israayiila en: 



Ibraahiima ina joginoo 6i66e cficfo: Ismaayiila e Ishaaga 
(deftere takwiin 21). Ismaayiila woni maama soro aarabee- 
6e, Ishaaga woni maama soro Yahuuda en. Annabi kaalaa- 
do engal annabaagal iwataa e yahuuda en e ko'e mumen 
6i66e Ishaaga. Muhammadu (j.k) ko e genyol Ismaayiila 
iwi, e goonga ko karjko woni oo annabi, kadi e nder tumbu- 
tere As'iyaa e deftere seniinde he 42: 1-13 ombo haala mac- 
cudo Alia cu6aado "oon mbo Geno su6ii" e nulaado gad- 
doowo loyol jippinangol o tampatah o horotaako haa o wa- 
da goonga e leydi ndi fof, haa duude de pada laawol mak- 
ko) [As'iyaa 42:4]. Ko yowitii e yn'al 1 1 ko faati e annabi 
jogordo arde o ko e genyol Kaydaar. Kaydaar noon hono 
no ardi e tumbitere Takwiin 25:13 ko 6iy Ismaayiila dida- 
6o njaatum (kaaka) Muhamadu [j.k]. 

6- Alia wacfi haala mum e hunduko oo annabi: 

Geno wadii haala mum tigi [Kur'aana] e hunduko Muham- 
madu [j.k] Geno nulii Jibriilu yoo njarjngin Muhammadu 
[j.k] haala, kadi Muhammadu fidayim6e hono o naniri e 
Jibriilu nih. Wadde korjngudi Kur'aana ngonaa maakuuji 
Muhammadu di gummaaki e miijo makko, ko di badaadi e 

hunduko makko e ganndal Jibriilu (malayka) e nder nguur- 
ndam Muhammadu e njiimaandi mum won'dii6e makko 
ngummii e reen'de haala ka e winndude ka. ina teskaa Alia 
wi'ii e nder annabaagal kaala ngal e tumbutere [tasniya 18: 
1 9] (kala neddo mbo nanaani haala ka o haalata e innde am 

maa mi naa6nito dum], oo do annabi ko Muhammadu, 
ngam 6eydude humpito Muhammadu e nder deftere senii- 
nde ndaar: www.islam-guide.com/mib 

4- aayeeje Kur'aana jarjtiicfe jolooje garoyooje te cfe ngari: 

yeru gooto e wakaruuji di Kur'aana haalnoo ko 6ooyi: 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



M2J 

poolgu Roomnaa6e poolnoo Fursi en ndeer duu6i tati haa 
jeenayi 6aawo fooleede Room en ko adii. Geno wi'i e Kur'- 
aana: "Room en poolaama to 6uri 6adaade e leydi, kono ko 
6e fooloyoo6e e ndeer duu6i seeda" ('). To 6uri 6adaade 
e leydi arab ko Fursi.. jooni ngoppen daartol (taariik) yeew- 
tana en ko faati e dii hareeji. 

Arii e deftere wi'eteende "history of the byzantine state". 
Konu Roomaaniyar)koo6e foolaama poolgu mbonngu to 
Antaakiya hitaande 613 jibineede Iisa, dum wadi Fursinaa- 
6e kenyii carii e barjngeeji leydi ma66e fof ( 2 ), e oon tuma 
hay goot miijotanooko maa Roomnaa6e poolto Fursinaa6e. 
Kono Kur'aana haaliino won'de poolgu ngu maa wad e 
ndeer duu6i tati wolla jeenayi. E hitaande 622 (ji) 6aawo 
duu6i jeenayi e fooleede Room, konuuji didi di (konu 
Room e Fursi) kawri to Armeeniya, ngartam dam (resilta) 
wonnoo ko jaalaare seerndude goonga e fenaande, ko 
Roomnaa6e poolnoo e ngol laawol, ko nguu woni poolgu 
ma66e adiingu, caggal nde 6e poolanoo hitaande 613 [j.i] 
ko hono nih wakaruuji Kur'aana di ngoorjdiri, hono no Alia 
daaliri dum e Kur'aana nih,ina woodi aayeeje godde keew- 
de e hadisaaji nulaado Muhammadu [j.k] ina njarjtoo joloo- 
je paade aroyde te de ngarii 6aawo duum, eden mbaawi 
ruttaade e deftere (kaawisaaji caasdi) nde dental jottin'gol 
lislam yaltini. 

5- kaawisaaji bacfcfi e jurjngo nulaacfo Muhamdu [j.k]: 
Kaawisaaji keewdi mbadii e junngo nulaado Muhammadu 
tawa ko e yamiroore Alia, yim6e heew6e nji'ii dii kaawi- 
saaji. E hokkude yuro: 



(' ) Simore Ruum, aayeeje 2-4. 

( 2 ) daartol dowla Bejantiya, Ostrogorsky, h 95 



-nde fulliiji (heeferaa6e) Makka cfa66iri nulaacfo [j.k] yoo 
addan6e kaawise, o holli6e peccagol lewru pecce cficfi (') 
-kaawise gocfcfo ko 6ulgol ndiyam e pedeeli nulaado [j.k] 
(Jaabiri 6ii Abdullaahi wi'i: mido won'dunoo e nulaado, 
takkusaan yoni min ngalaa ndiyam so wonaa kedde seeda 
wadaa e nokkel addanaa nulaado, o jolni heen jurjngo mak- 
ko o sari pedeeli makko o wi.i: (ngaree joom sallige en bar- 
ke ko to Geno iwata) njii-mi ndiyam ina 6ula hakkunde pe- 
deeli makko, min calligii min njari, ngon-mi e hebbin'de ko 

njarat-mi ko sabu ko barke. Jaabiri wi'aa hono potno-don 
nyamma? o wi'i ujunere (wuluure) e teemedde nayi.. 
Huseynu e Amru 6ii Murrata 6e mbi'i: Saalim wii Jaabiri 
wii ko ujunere e teemedde joy (jowi) ( 2 ).. 
Kaawisaaji goddi keewdi mbadii e jurjngo nulaado wolla 

mbadanimbo. (jiddo yiide heen ko heewi ina waawi rutaa- 
de e deftere kaawisaaji caasdi nde dental yottin'gol lislam 
yaltini). 

6- nguurndam annabi Muhammadu newinam: 
so en njerondirii nguurndam nulaado Muhammadu ko adii 
nde o nuletee e caggal nde o nulaa, maa en taw yila ja6ataa 
won'de ko o nodditiido annabaagal tan ngam he6de teddu- 
ngal e laamu, kono o wonaa annabi . Nulaado joganooki 
cadeele jawdiko adii nde o nuletee, ombo he6annoo ngar- 
tam mbeltindam pooftindam, ngam teskeede mo won'de 
jula (piloowo) joom nanalla moyyx). Nde o nulaa nde o 
wattindi wuurde nguurndam ngoowadam. Accu kolliten dii 

korjngudi ngam 6eydude la66in'de: 



(' ) Bukaari e Muslim. 
( 2 ) flllii cf um ko Bukaarii. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



44 



Urwata habrii e daada Aysata [AW] o wi'i: urwata, 6enngel 
banndi am, miden ndaaratnoo darorde lewru haa wona laa- 
bi tati nder lebbi didi, tawa jayngol hu66aaka e nder cuudi 
nulaado [j.k].. 

Mbii-mi: iih yaay holko nguurdunodon? o wi'i: 6aleeji didi 
dibinooje (tamarooje) e ndiyam, kono nulaado ina joginoo 
hoddii6e jeyaa6e e walloo6e, e6e ndiilatnoo nulaado dii- 
laaji, ko e kosam majji min njarratnoo..('). 

-Anas 6ii maalik [AW]. 

Wi'i: mi anndaa so nulaado meedii yiide helatin'de mburu 
haa o harwi e joomiiko ( 2 ) 

Daada Aysata [aw] maaki: ndaddudi nulaado [j.k] wonnoo 
ko nguru loowaangu hudo..( 3 ). 

Amru 6ii Haaris maaki: won'de nulaadoQ.k] woppaani men- 
kelde, woppaani mbuudu kaalis, woppaan jiyaado, wop- 
paani kordo, so wonaa puccu mbabba (ndaaka) nyaawu 
ngu o waddotonoo, e njogitaari, e leydi ndi o sakkinoo roo- 
fol6e (talkaen)( 4 )... 

-nulaado wuurii dam doo nguurndam cattudam haa o maa- 
yi, ede suudu jawdi juul6e ko e njiimaandi makko woni, ko 
6uri heewde e suriinde aarabee6e naatiino lislaam ko adii 
maaygol nulaado, poolgu woodanii juul6e caggal duu6i 18 
e neleede mbo. Mbele ina waawi newaade tawa nulaado ko 
nodditinoodo annabaagal haa o toowira dum, wolla haa o 
he6ra dum laamu? dakmitaade e laamu e ngonka ndaare- 
teeka heewi won' dude ko e nyaamde moyy^ere e comci 



(' ) fillii dum ko Bukaarii. 

( 2 ) fillii dum ko Bukaari. 

( 3 ) fillii dum ko Aamadu. 
(4 ) fillii dum ko Nisaa'i. 



basorcfi e ku6eeje mawcfe e reenoo6e, mbele cfee gecfe 
won heen ko nulaacfo wacfi?. 

Leyy^ande jaawcfe e nguurndam makko, ecfen la66ina cfum 
ko arata ko, mbele maa en ndany jaabawol: 
karjko fof e won'de nulaado e jarjnginoowo, laamdo, nyaa- 
woowo, kono hadaani hombo 6iratnoo mbeewa makko, o 
nyoota comci makko, o dakka pade makko, o walla suddii- 
6e makko e golle galle, o hoofnoya nyaw6e roofol6e, o 
walla kadi won'dii6e makko e asde gaawol, e roondaade 
ceenal won'dude e ma66e, nguurndam makko fofkoko 
hollirta leesdinaare e yankinaare haawniinde..O, won'dii6e 
makko ina njidi mbo, ina kormii mbo koolii mbo, haa ina 
muga yim6e. Dum fof e waade noon o seeraani daanya (e 
duumaade) e sadtinan'de 6e won'de Allayarjkaagal ko Geno 
heerorii dum, wonaa karjko e hoore makko rewetee. 

Anas 6ii maalik, gooto e won'dii 6e makko, wi'i: won'dii6e 
annabi [j.k] njidaani hay gooto haa 6uri nulaado, dum fof e 
waade noon, 6e gummantanooko mbo so o arii, nde won- 
noo o yidaano ummaneede, hono no leyyn goddi mbadi- 
ratnoo e mawnikinaare mum en. 

Ko adii nde yela dadgol lislaam sooynetee ko heewi, e 
fuddoode yonta lee6te e nyoyyere juutdo, Utbata arii to 
nulaado e won'dii6e mum, ombo nelaa ummorde e maw6e 
Kuraysi en, o wi'i: "so tawii jicfcfaa e ndee huunde ko jawdi 
min ndenndinanmaa jawdi haa 6urtocfaa min jawdi, so ta- 
wii ko laamu kadi min lamminmaa ko'e amen, so tawii ted- 
dungal min mbacfmaa gardiicfo amen" da66anooka e nulaa- 
do so wonaa gedel gootel tan, ngeel woni woppude nod- 



(' ) Musnad Ahmad e Sahiihul Bukaarii. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



|46j 

daandu ndu o noddata yim6e faade e lislaam e rewde Alia 
gooto, waasa waddude dum e goddum. Mbele ngoo do 
aarngo (da66al) hoomtataa jiddo nafoore aduna? yati wad- 
de Muhammdu [j.k] derjngi-derjnginii e ja6de ndee aarnde 
fulli en? yati muhammadu salorii ndee aarnde ko haa wona 
fehre hodorde, o woppi damal udditingal e he6de paggaade 
6urde moyymde? alah, wonnoo jaabawol makko ko: 
"e innde Alia joom yurmeende huu6todinnde e heeriinde" o 
jarjngi e dow (Utbata) aayeeje 1-38 he simoore fussilat C), 
ko arata ko ko yoga e aayeeje de:(Haamiim, ko jippinaande 
ummorde e jurmotoodo jaafotoodo, deftere nde aayeeje 
mum la66inaa, jarjngaande e demngal arab wonan'de yim- 
6e anndoo6e, ko beltinoowo jeertinoowo, kono heew6e e 
ma66e duurnii, 6e mbay no 6e nanataa nih..) ( 2 ). 
E kawaral gonngal o jaabii bappaanyo makko ko faati nde o 
waasata doddude yim6e faade e lislaam; wonnoo jaabawol 
annabi Muhammadu [j.k] pellitngol laa6ngol "Aan bappaa- 
nyo, mi woondirii Alia hay sinno 6e mbadii naange e nyaa- 
mo am he, lewru e nano am, mi woppataa ndee huunde 
(noddaango faade e Alia) haa Alia nyaawa nde wolla mi 
halkoo haade mum. Huunde nde haadaani tan e tampere 
nulaado e won'dii6e mum, e sippirde e nyoyy^ere duu6i 
sappo e tati, kono fulliiji di etiima warde Muhammadu laa- 
bi keewdi. Be meedii yidde weddaade kaay^al mawngal e 
dow hoore makko, e laawol godngol 6e iirti tooke ndeer 
ny aarnde makko ( 3 ). 

Holko foti hujjinoreede e ngoo sippiro e yarlitaare nguur- 
ndam hay 6aawo nde o fooli6e nde? hoko foti won'de firo 



(1 ) Siira Annabiyanke, deftere Ibnu Hisaam, tumbitere adanere. 

(2 ) simoore Fussilat, aaye 1-4. 

(3 ) Siira Annabiyanke, deftere Ibnu Hisaam, tumbitere adanere. 



ndee yankinaare e yoyre nde o fenynyini e leyy^ande ted- 
dungal makko marjngal, to o wi'ata won'de dadal makko e 
nguurndam ruttii ko e ballal Alia, wonaa e tiidal makko tan 
? mbele dum ina waawi won'de keeriidi gorko domdudo 
laamu neesoriido miinmiinaagal? ! ('). 
"Geno yurmo Muhammadu e yim6e Muhammadu hono no 
njurmoridaa Ibraahiima e yim6e Ibraahiima, barkin 
Muhammadu e yim6e Muhammadu hono no mbarkinirdaa 
Ibraahiima e yim6e Ibraahiima e nder binnde, aan ko a jet- 
taado teddudo"... 

7- peenyndi caaktagol lislaam: 

E gasirde ngol keerol, yaama na jeyaa e ko hawri, la66in'de 
barjnge kimmudo nyii6noowo cellugol lislaam. Ina anndaa 
no feewi e ndeer diiwe Amrik dentude, e nder aduna o 
kala won'de lislaam 6uri diineeji di yaawde caakkagol. ko 
arata do ko, ko yoga e leyy^ande paatude e ndee feenynde: 

- (lislaam 6uri diineeji di yaawde caaktagol e nder Amrik, 
lislaam ko peewnorgal peewal, ko salndu nyii6al wonan'de 
6esnguuji keewdi), Hilary Rodham Clinton., jaaynde Los- 
Angeles Times.. )( 2 ). 

-(Juul6e 6uri dente godde waawde 6eydaade nder aduna he 
,Biro y^eewto hod6e e nokkuuji) ( 3 ). 

- (Lislaam 6uri diineeji di yaawde caaktagol e nder ndii 
leydi (D.A.D), Geraldine Baum) ( 4 ). 

-(Lislaam ko diine 6urdo yaawde caaktago e ndeer Diiwe 



(' ) hooram-hooram: jicfancfo hoore mum tan 6urniido. 

( 2 ) Larry B. Stammer, Los Angeles Times, 31 Mee (duujal) 1994, h 3 

(3) Timothy Kenny, Amrik hannde, 17 Feburye (colte), 1989, h 4A. 

( 4 ) Geraldine Baum. News day. 7 Mars (mboov). 1989. h 4. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



Amrik dentucfe), Ari L. Goldman, jaaynde New york Times 

0- 

Ndee do feenynde ina nyii6na won'de lislaam ko goonga 
ummoraade e Alia, hakkille ja6ataa miijaade ndee limoore 
amriknaa6e heew6e e 6i66e leyde godde won'de 6e ngan- 
ndii lislaam ko diina celludo tawa 6e miijaaki ko juuti e oo 
fiyaaku, e yananeede won'de ko diine immordo to Alia. 
T3ee do feew6e noon iwi ko e leyde ceertude, kadi 6e ceer- 
ti pelle e tawaade, e tolnooji renndo, na woodi e ma66e an- 
ndu6e e jannginoo6e e feliyar)koo6e (filosophs) e jaaynde- 
yar)koo6e, dawriyar)koo6e, e magoo6e e softiyar)koo6e.. 

Goongaaji jarjtaadi di e ngol keerol ko seeda e pille tin- 
ndinorde cemmbinooje goorjdin'gol won'de Kur'aana ko 
haala Alia, Muhammadu ko annabi goonga nulaado mbo 
Geno nuli, lislaam kadi ko diine goonga mbo Alia su6ii. 



C 1 Ari New York Times. 21 Feburve (Coltel 1989. h 1. 



Dowirde ra&Binaande nataande ngam faamde Lislaam 



KEEROL -DI-DABOL 

Yoga e moyye Lislaam 

Islaam ina hokka necfcfo erenndojam keewcfo, ngol cfoo 
keerol ina la66ina faayidaaji cfi necfcfo faggittoo e nder lis- 
laam: 

1- damal aljanna caagal: 

Geno teddudo daali e Ku'aana: "weltinir 6een gooncfin6e 
ngolli golle moyye, ina woodani 6e Aljannaaji cfi caalli 
ndogata les mumen (').."o daali kadi e Kur'aana :"ngadondi- 
ree e yaafuya e aljanna mbo njaajeendi mum woni njaajee- 
ndi ndoogu (asamaan) e leydi ina he61anaa 6een gooncfin6e 
Alia e nullaa6e mum" ( 2 ).. Nulaado [j.k] maakanii en: "miin 
micfo anndi e yim6e yiite sakkittoo6e yaltude e jaynge he, 
e yim6e aljanna sakkittoo6e nastude, gorko yalta e jayngol 
ina 6afa, Alia wi'a:yahu nastu aljanna, o ara o sikka aljanna 
heewih, o hirfitoo, o wi'a: joomi am, mi tawii aljanna 
heewih, Geno wi'a mbo yah naatoy aljanna, o ara kadi o 
sikka aljanna heewih, o ruttoo o wi'a: mi tawii ka heewih, 
o wi'a mbo yah naatoy aljanna fotde njaajeendi aduna e 
yeruuji mum sappo ina woodan-maa toon" ( 3 ). 

O maaki kadi: "dawol wolla kirndol e laawol Alia 6uri adu- 
na e ko woni e mum fof, lelnde laanyal wolla felo mum 
e nder aljaanna 6uri aduna e ko woni e nder mum ( 4 ). 



(1) simoore Bagara, aaye 25. 
(2 )simoore Al-Hadiid, aaye 21. 
(3 ) fillii cfum Bukaarii. 
(4 ) flllii cfum Bukaarii. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



O maaki kadi, Alia daali: "mi heblanii jiyaa6e am moyyu- 
6e ko yitere meecfaa yiide hono mum, nofru meecf a nan'de 
hono mum hakkille meecfaa miijaade hono mum" (). 
O maaki kadi: "addee 6urnoocfo tampude e aduna e yim6e 
aljanna, o goobee goobu aljanna, o wi'ee: 6ii Aadama a 
meecf ii yiide cacf eele aduna? sacfteende meecf ii wirtaade 
ma? o wi'a: alah (kaay) mi woondii e joomi am, lor meecfaa 
he6taade mi, mi meecfaa yiide sacfeende hay tuma gooto"( 2 ) 
. So a naatii aljanna, maa a wuur nguura malaacfo no feewi, 
ko aldaa e nyawu walla muusu walla suno wolla maayde, 
maa weluya Geno jippo e maa, nguuraa caascfo caasnaacfo. 
Alia daali e Kur'aana: "6een goorjcfin6e ngolli golle moy- 
ye, maa min naatnu6e gese (aljannaaji) cfe gooruuji (calli) 
ndogata lees mum-en, 6e caasa heen haa cay, e6e njogii 
toon suddii6e laa66e, min naatna 6e cfowdi 6uu6ndi" ( 3 ). 
E 6eydude kumpite aljanna, walla nguurndam 6aawo maay- 
de, jol ndee cfo tufnde www.islam-guid.com/hereafter. 

2- 6occitorde (dacfirde) e jaynge: 

Geno daali e Ku'aana:"6een yeddu6e, 6e maayi yeddu6e, 6e 
nja6antaake karjrje keewoowo leydi ndi, hay so 6e coodto- 
riima cfum, hono 6ee cfo ina woodani cfumen lee6te muus- 
cfe, etee 6e ngalaa walloo6e" ( 4 ) .. wadde ko cfum cfo woni 
fartarjrje gooto e naatugol aljanna e dacfde e jaynge, ngam 
so necf cf o maayii ko keefeero o danyataa waawtungo wonn 
go ngam ruttaade e oo adinynya (aduna) ngam goon cf ina. 
Alia jarjtiima e nder Kur'aana ko jogori jolde nyande heen 



(' ) fillii cfum ko Bukaarii. 

( 2 ) fillii cfum ko Muslim. 

(3) simoore Annisaa'i, aaye 57. 
(4 ) simoori Aali Imraan, aaye 91. 



wonan'de yeddu6e 6e "sinno a yi'anno so 6e ndarnaama e 
sera jaynge, 6e mbi'i haaniino min nduttee min mbaasa fen- 
nude ayeeje joomi amen, minnjeyee e goorjcfin6e" ('). Hay 
gooto ndanyataa fartanrje (baawal) ruttaade godngol haa 
tuuba nulaado Alia [j.k] maaki: "addee 6urnoodo yim6e 
aduna fof neemaade, tawa ko e yim6e yiite nyande darnga, 
o goobee goobu e nder yiite, o wi'ee: 6ii Aadam a meedii 
yiide jam? neema meedii he6de ma? o wi'a: kaay mi woo- 
ndi, joomi am, meedaay" ( 2 ). 

3- Malal gooncfungal e kisal ficftaandu: 

Eden mbaawi he6irde malal goorjdungal e hoolaare fidtaa- 
ndu e yankinanaade jamirooje Geno tagdo darnudo kaa 
aduna. Geno daali e Ku'raana: "6een goor)cfin6e 6ercfe 
ma66e kii6ndii e jarjtaaade Alia" ( 3 ). E barjrje goddo, oon 
durjtiido Kur'aan, maa o wuur nguurndam tampindam e oo 
do aduna. Geno daali: "kala caliicfo jarjtaade mi, maa o 
wuur nguurndam 6ittucfam, min ngummitina mbo jarjngo 
tawa ko o gumcfo" ( 4 ). Dum do ina fira holko wadi yoga e 
yim6e ina mbartoo (karoo) kanyum en fof e dakmitaade e 
fooftere e heewde jawdi. Ndaaru yeru (Cat Stevens) oon 
gontudo juuldo jooni, innde mum wonti (Yuusuf Islaam) 
ko o jimannoodo ko yawti jidanoodo masin, ombo yo6ete- 
noo heen tumaaji ko 6uri 150 000 dolaar jamma gooto. 6aa- 
wo naatugol lislaam o he6i malal goorjdungal e kisal, ko o 
rorjkunoo he6de e jawdi keewndi ndi o he6atnoo. 
So a yidii jarjngude ko faati e naat6e lislaam, naatu ndee 



(' ) simoore Al-An'aam, aaye 27. 
(2 ) fillii dum ko Muslim. 
(3) simoore Arraadu, aaye 28. 
(4 ) simoore Taahaa, aaye 124. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



tufnde: www.islam-guide.com/stories, wolla jarjngu deftere 
(holko wacfi ko islaam tan min cu6ii: why islam is our on- 
ly choice) e ndeer ndee tufnde e ndee deftere, maa a jarjngu 
miijooji e co'irde 6ee yim6e jeyaa6e e leyde ceertude e 
pine ceertude e tolnooji 6urondirdi to ganndal. 



4- yaafeede bakkatuuji 6ennucfi fof, ngam ruttaade e Alia: 

So neddo naatii lislaam Alia yaafoto mbo bakkatuuji mak- 
ko jawtudi fof, e golle makko bonde. Wi'aama Amru 6ii 
Aas ariino e nulaado, o wi'i: mbiimi annabi [j.k] wertu nyaa- 
mo maa haami baayo maa (ja6an-maa) o werti nyaamo 
makko, tammi jurjngo am, o wi'i: Amru, ko woni? mbiimi 
nj id-mi ko wadde sardi, o wi'i: hoi duum? mbiimi: yomi 
yaafe bakkaati am, o wii: mate a anndaa lislaam ina momta 
bakkaatuuji gadiinoo dum. 



KEEROL TATABOL 
KUMPITE KUUTBTIDINDE E LISLAAM 

Holko woni lislaam? 

Diine lislaam ko nja6aa cfooftocfaa tinndinooje Alia jippini- 

raacfe wahyu e dow nulaacfo Geno batindiicfo Muhammadu 

D'-k].. 



• Pi61e pucfcforcfe e lislaam: 

1- goorjdin'de Alia. 

Juuldo goorjdina Alia gooto gooddo, oon mbo alaa 6iddo 
alaa denndidiijo, goddo haanaani reweede so wonaa karjko 
tan. Alia goonga woodaani si wonaa karjko, kala allayarj- 
kaagal gonngal ko meere. Geno ina jogii hide moyy^e e 
sifaaji timmudi bellitiidi, hay gooto renndaani e makko e 
Alliyarjkaagu ngu, wonaa e sifaaji makko di. E nder Kur'- 
aana, Alia toowdo o ina sifoo hoore mum: "wii karjko woni 
Alia gooto paandeteedo, o jibinaani ojibinaaka, o alaa 
paso hay gooto (').. 

Hay gooto jojjidaani e huccitineede e mum noddaango 
wolla lorlinanaade (yankinanaade) dum, wonaa juulan'de 
dum, dum fof ko Alia 
woodani.. 

Alia kanyum gooto 
woni cemmbudo 
semmbe bellitiido 
tagdo jeydo daraniido kala 




(' ) simoore laa6al (Ikhlaas) aaye. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



54 



huunde e nder goodal ngal fof. 
karjko fewjata kala piiji, o hatojinaani e hay gooto e tagoore 
makko. Kala tagoore makko e ko nde hatojini tuugnii ko e 
makko. Karjko woni nanoowo ji'oowo ganndo. anndal mak- 
ko ina fiiltii kala huunde no 6urdi timmude, foti ko ko fee- 
nyi wolla ko ko suudii, ko hu6tidini wolla ko heerii. karjko 
Geno anndi ko wadnoo, e no wadiri, e ko jogori wadde, 
alaa ko wadata e goodal he fof tawa wonaa e yamiroore 
makko. Ko Alia muuyi wona, ko o muuyaani wonatah, 
muuyaande makko woni dow kala muuyaande tago makko. 
karjko 6uri semmbolin'de kala huunde, o mbo hattani kala 
huunde, karjko woni jurmotoodo jaafotoodo nafoowo. goo- 
to e hadisaaji nulaado ina la66ina won'de Alia 6uri waawde 
yurmaade tagoore mum e hono yumma yurmortoo 6iyum 
nih (').. 

Geno ina wodditii toonyarjnge e bewre. Karjko woni 
nyeenydudo e kala golle makko e jamirooje makko. so ta- 
wii gooto muuyii huunde e Alia ombo waawi noddude mbo 
ko aldaa e rewde e goddum ngam yottina dum e Alia.. 

Alia wonaa Iisa, Iisa wonaa Alia ( 2 ). Iisaa e hoore mum 
saliima duum, sabu Geno daalih "6een wii6e Alia woni 
Iisaa 6ii Maryama 6e njeddih, Iisaa wii onon 6i66e israayii- 
la ndewee Alia joomi am joomi mon, kala denndindo Alia 
e goddo, Alia hadiimbo aljanna, yanirde makko ko jayrje 



(' ) Sahiihu Al-Muslim, 2754. 

( 2 ) nyande 25 korse (Juin) 1984 dental jaayndeyankaagal to London hollitii won'de 
ko 6ure heewde e labbee6e injiilyankoo6e, mbi'ii kercee6e wonaa alaa e sago Be 
ngoondina won'de Iisaa ko Alia. E ndeer capande tato e njeenayo labbee6e to 
Anngelteer, heen capande tato e go'o mbii noon. E ndeer 6een capande tato e go'o 
heen sappo e njeenayo mbii ina yona tan 6e ngoondina won'de Iisaa ko lomto Alia 
mawrfo, tan. 



toonyoo6e ngalaa walooBc.c 1 ). 
Alia wonaa tat6itaacfo, o daalii "6een wii6e Alia ko tata6o 
tato 6e keeforicfii, deweteecf o alaa so wonaa deweteecf o 
gooto, so tawii 6e ngoppaani ko 6e kaalata ko, maa lee6te 
muuscfe ke6 6een heeforicf6e e ma66e, ko hacfi 6e nduttoo 
faade e Geno 6e njaafhoocfum, Geno ko jaafotoocfo jurmo- 
toocfo. Masiihu (Iisaa) 6ii Maryaama ko o nulaacfo tan, 
nulaa6e wocf 6e 6ennii ko adiimbo, daada makko ko goorj- 
cfucf o, e6e nyaamatnoo nya66e, ndaar hono min la66inanir- 
ta6e aayeeje (Kur'aana) ndaaru kadi holko 6e pepintoo"( 2 ). 

Lislaam saliima won'de Alia fooftiima e nyalawma jeecfa6o 
e nyalcfi tago, saliima kadi sippirde mbo e gooto e malay- 
kaaji makko, e won'de ko o haaside ombo hodoo yim6e, 
wolla o 6orniima 6anndu neddo. Lislaam saliima kadi aski- 
tin'de Alia e mbaaydi neddo. Dum doo fof tesketee ko 
keeferaagal. Alia ko toowdo ombo wodditii kala goddita- 
gol e ustaare, Geno mbo senaare woodani tampatah, horo- 
taako, rjorjatah, daanotaako, korjngol Arab (Allaah) faandaa 
heen: "ko jeycfo deweteecfo gooto bajjo, oon tagcfo ngon- 
ka fof. Ngol doo korjngol (Allaah) ko ngol innde dewetee- 
do jeydo. haaloo6e demngal arab kuutoriima ngol, foti ko 
6e juu6e wolla 6e ngonaa juul6e, ngol do korjngol huutor- 
taake e huunde wodnde so wonaa deweteedo gooto bajjo o 
tan. Ngol doo korjngol jarjtaama e Kur'aana, maa 6ur 2150 
cilol. E demngal Aaraamiya, jokkondirngal e demngal arab 
jokkondiral tiidngal, ko karjngal Iisaa huutortonoo e jeewte 
mum ( 3 ). Korjngol (ilaah) noon, faandanoo heen ko Alia.. 



(' ) simoore Maa'ida (lahal) aaye 72. 

( 2 ) simoore Maa'ida (lahal) aaye 73-75. 

( 3 ) saggitorde Injiil ra66icfiniinde, Douglas, 42. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



2- goorjcfin'de malaykaaji: 

Juulcfo ina foti goorjdin'de malaykaaji, ko 6e tagooje 
toow6e, rewoo6e Geno gooto cfoftii6e Geno 6e ngollotah 
so wonaa e yamiroore makko. E nder malaykaaji cfi, na 
woodi heen bi'eteedo Jibriil, oon jippiniraado Kur'aana faa- 
de e nulaado [j.k]. 

3- gooncfin'de defte jippinaacfe: 

Juuldo goorjdina won'de Geno lorjnginii nulaa6e mum def- 
te haa de ngona finnde e peewal wonan'de yim6e. Ina jeyaa 
e deen defte, ndeen nde Alia lorjngini faade e kooho'o men 
Muhammadu [j.k] Geno defiima reen'de deftere Kur'aana e 
wayliteede e bonniteede. o daali: "ko minen njippini Kur'- 
aana ko minen ndeenata nde" (').. 

4- goorjdin'de annabaa6e e nulaa6e Alia : 

Juul6e ina ngoorjdina annabaa6e Alia e nulaa6e mum tug- 
gude e Aadama, ina e ma66e Nuuhu e Ibrahiima, Ismaayiil, 
Ishaaka, e yaakuuba, e lisaa. Kono tan nelal Alia cakkitii- 
ngal faade e yim6e, ko ngal teerjtinoowal nelal caasnngal 
lonnginaa ngal faade e nulaado Muhammadu [j.k], juul6e 
goorjdina won'de Muhammadu woni annabi batindiido 
mbo Geno nuli. Wano Geno toowdo daaliri non: 
"Muhammdu wonaa baammum hay gooto e wor6e mon, 
kono tan, ko o nulaacf o Alia, e wattan annabaa6e, Geno 
ina anndi huunde fof ( 2 ). juul6e ngoorjdina won'de anna- 
baa6e 6e fof ko yim6e tagaa6e, hay gooto e ma66e alaa sifa 
alliyarjke gooto e sifaaji Geno.. 



(' ) simoore Al-Hijri, aaye 9. 

( 2 ) simoore Al-Ahjaab, aayee 40. 



5- goorjtfin'de nyalawmabatindiicfo: 

Juul6e ngoorjdina nyalawma battando (nyalngu ummital) 
do yim6e fof gummotoo mbele Geno ina hasba (nyaawa) 
dum en, mahaade e dow pi61e mumen e golleeji mumen. 

6- goorjdin'de hoddiro : 

Juul6e ngoorjdina fodoore (hoddiro). kono ngol doo goorj- 
din'gol firtaani yim6e njogaaki ndimaagu gollude. Juul6e 
kay yo ngoorjdin won'de Alia okkii yim6e ndimaagu golle, 
duum firti ko e6e njongii baawal su6aade peewal maa oo- 
nyaare. ko kam6e kadi ndefii la6ndittee kala ko 6e cu6ii .... 
Goondin'de fodoore, ina soomi piiji nay: 

1- Geno ina anndi huunde fof. ombo anndi ko wadi eko jo- 
gori wadde. 

2- Geno winndii kala huunde wadnde, e kala ko jogori 
wadde. 

3- ko Geno muuyi wona, ko o muuyaani wonatah. 

4- ko Geno tagi huunde fof. 

(Ada waawi yillaade ndee tufnde (wonirde) enternet: 
www.islam-guide.com/beliefs, ngam 6eydude humpito e 
pi61e lislaam ndaddudiije. 

* Mbele lislaam inajogii ruttorde joomiraawo nde wonaa 
Kur'aana? eyyoo. sunna nulaado (duum ko ko annabi haali 
wolla wadi, wolla yi'i ina wadee salaaki) duum woni nye- 
dirde dida6ere e lislaam. Sunna noon ina soomi maakuuji 
eggaadi won'dude e hoolaare e yananeede immorde e won'- 
dii6e nulaado, kala ko annabiiji (jkm) haali o wadi, wolla o 
ja6i. Goondin'de sunna jeyaa ko e pi61e ndaddudiyankooje 
ndeer lislaam.. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



* Yoga e maakuuji annabi Muhammadu (j.k): 

- (goor)cfin6e e jicfondiral mumen e jurmondiral mumen e 
korsondiral mumen wa'i kono 6anndu nih, so tergal gootal 
muusii 6anndu ndu fof noddondira paawngal e hirjkiynnaa- 
re (waasde daanaade) \. 

-(goorjdindo 6urdo liimanaagal woni oon 6urdo moyymde 
jikku, su6aa6e mon ko 6e rew6e mumen 6uri moyymde 

jikku) \. 

-(hay gooto e mon goodintah si wonaa o yidana banndii ko 
ko o yidani hoore makko) 3 .. 

- (yurmotoo6e maa jurmotoodo (joomiraawo) yurmo 6e, 
njurmodee won6e e leydi, gondo to kammu yurmoo on) 4 .. 

- (moo so maa e yeeso musiddo maa ko sadaka) 5 .. 

- (korjngol moyy^ol ko sadaka) 6 .. 

- (kala goorjdindo Alia e nyalngu wattan, yo o moyyu e 
koddiijo mum) 7 .. 

- (Alia ndaarataa 6alli mon wonaa mbaadiiji mon, kono o 
ndaarata tan ko 6erde mon e golle mon 8 .. 

- (ndokkee gollowo njo6di mum gila warnyeende mum soj- 
jaani) 9 .. 

- (gorko gooto ina yahatnoo tan yanaa domka, o ari e woy- 
ndu, o joli o yari o y^eerjti, tan o yi'i rawaandu ina laha 



(1 ) fillii cfum ko Bukaarii e Muslim. 

(2 ) fillii cfum ko Ahmad e Tirmijii. 

(3 ) fillii cfum ko Bukaarii e Muslim. 

(4 ) fillii cfum ko Tirmijii. 

(5 ) fillii cfum ko Tirmijii. 

(6 ) fillii cfum ko Bukaarii e Muslim. 

(7 ) fillii cfum ko Bukaarii e Muslim. 

(8 ) fillii cfum ko Muslim. 

(9 ) fillii cfum ko Ibnu Maajah, 



endu nyaama lesdi kecciri sabu cfomka, cfoon tan gorko o 
wi'i : nduu raawaandu dee he6ii ko ke6noomi e domka.. o 
joli o y\>ogi mukko makko (') haa ngo heewi ndiyam o rjati- 
ri nyiiy^e makko o y^eerjti, o yarni raawaadu ndu.. Alia yet- 
ti mbo heen yaafiimbo) .. T3e nbi'i : aan nulaado, mbela 
minen ndanya baraaji e dii muumunteeji? o wi'i: (kala ko 
jogii heenyere leppunde ina wadi njo6di) 2 .. 

- holko lislaam haali e nyalawma darnga? 

juul6e ina poti fi6de won'de nguurdam dam ko fuddoode 
nguurndam mbattintodam. dam do nguurndam aduna ko 
humpito wonan'de kala aade, ngam nguurndam 6aawo 
maayde dam. Oo do nyalawma battando maa o ar, ndeen 
ngonka ka fof gasa, maay6e gummitinee ngam nyaawee 
yeeso Alia, oon nyalawma maa won fuddoode nguur- 
ndam dam gasatah haa cay. ko oo do woni nyalaawma 
darnga. Maa yim6e fof ke6 njo6diiji mumen ummorde e 
Geno fotde pi61e mumen e golle mum en. Been maay6e ina 

ngoorjdini won'de "deweteecfo alah sonaa Alia, Muham- 
madu ko nulaacfo makko" 6e ngoni jebbiliiBe maa 6e ke6 
njo6di ma66e, 6e naata aljanna 6e caasa heen haa cay. hono 

Geno daaliri nih: "6een gooncfin6e ngolli golle moyye ko 

6een ngoni naatoo6e aljanna 6e caasa heen" 3 .. So tawii 
noon ko 6een maay6e 6e ngoorjdinaani won'de "deweteecfo 

alah so wonaa Alia e Muhammadu ko nulaacfo Alia" te 6e 
ngonaano jebbiliiBe maa 6e luute aljanna haa cay, maa 6e 
naat jaynge jahannama. Geno wi'i: "mbo jokki diine cfe 
ngonaa lislaam oja6antaake te maa oj eye e waas6e nya- 



(' ) mukko ko noonee e pacfe muufooje teppe. 

( 2 ) fillii cfum ko Bukaarii e Muslim. 

(3 ) Simoore Bakara (nagge) aaye 82. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



60J 

nde darnga" \o daali kadi: "6een yeddu6e 6e maayi yeddu- 
6e hay gooto e ma66e ja6antaake kanne keewoowo leydi 
ndi, hay so o soottoriima dum, 6ee do le6te muusde ina 
ngoodani dum en, te 6e ngalaa walloo6e" 2 . 

Ina waawi wooda naamniido: mida sikki (tammi) lislaam 
ko diine moyye, kono so mi naatii e lislaam koreeji am e 
sehelaa6e am e yim6e maa 6e nyirjam 6e njalkita-mi, mbela 

si mi ja6ii lislaam maa mi naat (nastu) aljanna mi dada 
jayngol? 

Jaabawol ngal yamal ina tawee e aaye Kur'aana jawtudo 
do joomiraawo wi'i: "kala mbo da66i diine mbo wonaa lis- 
laam o ja6antaake, o jiyetee ko e waas6e nyande darnga". 
Caggal nde Alia neli nulaado makko Muhammadu (jkm) 
ngam yo o noddu yim6e 6e e lislaam, hay gooto ja6antaake 
askitinaade e diine mbo wonaa lislaam. Geno kanyum tigi 
tagi en woni joomen. O tagani en kala huunde e ndow leydi 

he, beldi dagiidi e yurmeende ko ke6den fof ko e makko 
immori, toowal woodanii mbo (tw). caggal dum do fof, si 
neddo saliima goorjdin'de Alia e nulaado mum e diine 
mum lislaam, ina jeyaa e nuundal nde o lee6tetee nyande 
darnga. kono jooni, faandaare adanere nde e tago men, ko 
dewal Alia gooto, e doftaade mbo wano o daaliri e Kurr'aa- 
na teddunde: "mi tagiraani jinneeji e yim6e so wonaa yo 6e 

dofto-mi" 3 . 

Nguurndam dam nguurden hannde ko nda66udam, yeddu- 
6e 6e nyande darnga maa 6e cikku won'deno nguurndam 
ma66e ga aduna wonndoo ko nyalaande wootere, wolla 



(' ) Simoore Aali Imraana, aaye 85 
(2 ) Simoore Aali Imraana, aaye 9 1 . 
( 3 ) simoore Al-Jaariyaati, aaye 56. 



feccere nyalaande tan.. Geno daali e Kur'aana: "o wi'i no 
foti duu6i nyii6cfon e dow leydi ndi, 6e mbi'a min nyii6i 
ko nyalawma wolla feccere nyalawma, naamno limoo6e" l 
o daali kadi: "mate cikkucfon min tagiri on ko fijindaaru 
tawa on nduttotaako e amen, Alia heedii heen, laamcf o goo- 
nga deweteecfo alaa so wonaa kanko joom danki tedduki" 2 . 
Nguurndam laakara dam woni nguurndam goorjdudam. ete 
dam wonaa nguurndam worjki tan, kono kadi ko dam 
nguurndam 6anndu. maa en nguurdu toon worjkiiji men e 
6alli men. E66indirde nguurndam aduna e dam laakara, 
annabiijo (jkm) maaki: " mi woondi e Alia, nguurndam 
aduna waadi e dam laakara kono gooto e mon wadirta fe- 
deendu mum e maayo geec, yo o laar ko ndu addorta ko" 3 . 
ko nii nguurdam aduna dam wa'idi e nguurndam laakara 
dam, si de e66indiraama, dam wa'i tan kono baadon 
iwkon e maayo geec. 

- Holno necfcfo waawata wontirde juulcfo? 

Kala nde neddo goorjdini wi'i: "deweteecfo alah so wonaa 

Geno Muhammadu ko nulaacf o Alia" o naatii e lislaam o 

wontii juukfo. feccere adanere e ngol korjngol firti ko: 

(deweteedo e goonga woodaani so wonaa Geno, hay gooto 

haanaani reweede so wanaa karjnko, e te Alia alaa cudddii- 

do wolla 6iddo) 

Ngam neddo wona juuldo ina waddii mbo kadi: 

-goorjdin'de won'de Kur'aana ko haala Alia jippiniraaka e 

wahyu. 



(' ) simoore Al-Muuminuun, aayeeje 112, 113. 
(2 ) simoore Al-Muuminuun, aayeeje 115,1 16. 
( 3 ) habri cfum ko Ahmad e Muslim. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



- goorjdin'de won'de nyalawma darngal (ummital) ko goo- 
nga ko garoowo wano Geno fodiri dum e Kur'aana nih. 

- o welee lislaam wona diine makko. 

- o waasa rewde kala huunde wolla neddo so wonaa Alia. 
Nulaado (jkm) maaki: "so neddo ruttiima e Alia (tuubi) ko 
Geno 6urata weltaade e neddo majjiranoodo ngelooba 
ndeer ladde tawa ba yahdi e nyaamete e yaretee makko, o 
damtindii ba, o yahi haa lees lekki o lelii e 6uu6ri makki, 
ndeen tan o yi'i ngelooba ba na darii hedde mum, o girbii 
ginol mabba, o wi'i, e weltaare 6urtunde: aan Alia ko a ma 
ccudo am miin woni joomi maa. o falji ngam weltaare 
(seyo) 6urtunde \ 




(deweteecfo alah so wonaa Geno, muhammadu ko nulaacfo Alia) 
na winndaa dow naatirgal mahdi 

- Holko Kur'aana yeewtata fii mum? 

Al-Kur'aana teddudo o - haala Alia watindiika jippinireede 
wahyu- kammbo woni ruttorde adanere wonan'de fi6nde e 
golleeji kala juuldo. Ende haali kala gede kimmande 
neddanke: nyeenyi, e tinndinooje, dewe, gollondire, laaw- 
din'gol.. ekn .. 



(' ) habri cfum ko Muslim. 




kono tan tiitoonde mayre adiinde wooni jokkondiral Geno 
e tagooje mum. 
Yanti heen, Kur'aana ende 
rokka juuldo laawol peew- 
nowol e tinndinooje laa6tude 
wonan'de renndo nuundu- 
ngo e jikkuuji neddarjke 
peewdi, e nju66udi faggoyarjkeeri nuundundi. 
Ina teskaa won'de Kur'aana teddudo o jipporii e wahyu 
dow Muhammadu (j.k) ko e demngal Arrab tan, e dow 
duum kala firo Kur'aana- foti ko e Angele walla kala dem- 
ngal gonngal baawngal won'de- wonataa Kur'aana tigi, e te 
wonataa kadi njarjngiin e njarjinaaji mum, dum wonata tan 
ko firo maanaaji Kur'aana. Kur'aana woodaani so wonaa e 
yn'al mum e demngal Arab, ngal wahyu o jipporii .. 

-Hombo woni annabiijo Muhammdu (jkm)? 

Muhammadu (jkm) jibinaa ko to Makka e hitaande 570 
jibineede Iisa, nde baaba makko maayi ko adii nde o jibin- 
tee, neene makko maay 6aawo danyeego makko sedda, 
ndeen bappaanyo makko jogii mbo, o jeyanoo ko e lenyol 
Kuraysi mawngol. Muhammadu (j-k) mawni humam'binne 
waawaa winndude waawaa jarjngude, noon o woniri haa o 
maayi. Yim6e makko -ko adii nuleede mo- ko majjanoo6e 
gannde, 6uri heewde e ma66e ngonnoo ko hum'binnee6e. 
Nde Muhammadu (jkm) mawni, o lolliri goorjdudo koolaa- 
do ja6anaado teddudo la66indo. Hoolaare makko yottiima 
haa o wadti wi'eede koolaacfo. Muhammadu (jkm) yottinoo- 
ma e tolno diine toowdo, ombo anynoo sanne no yim6e 
makko 6e ngonirnoo e ustaare e rewde jalarjuuji (sanamu- 
nuuji) mumen.. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



Nde o he6i duu6e capanncfe nayi, Muhammadu (j.k) ja66ii 
wahyu gadano ummorde e Alia rewde e Jibriil (kwm) wahyu 
o jokki duu6i noogaas e tati haa Jippogol Kur'aana o timmi. 
Nde Muhammadu (j.k) fuddii jarjgude Kur'aana o, e noddu- 
de goonga mbo Alia yamiri dum, ndeen heeferaa6e 6e pud- 
dii tampin'de mo kam e yim6e seeda jokku6e mbo. nyoy 1 - 
y^ere nde 6eydii sattude haa Alia yamiri6e fergo e hitaande 
622 (ji) ferde ummaade Makka faade Madiina- woddirngo 
Makka fotde 260 miil barjrje nano- tesketee ko maande 
puddagol haatumere(calendrier) islaam. caggal duu6i limii- 
di nulaado e won'dii6e mum mbaawi ruttaade Makka, 6e 
njaafi any6e ma66e. ko adii nde o maayata, tawii ombo 
yahra e duu6i capande jeego'o e tati, tawii ko 6uri heewde 
e yim6e duunde aarabeere naati lislaam. e ndeer yirde cag- 
gal maayde makko lislaam saaktii haa yottoyii Espaany hir- 
naange haa Siin to fudnaange. ina jeyaa e sabaabuuji caak- 
tagol jaawngol ngol aldaa e hare, laa6gol ngol lislaam 
maantoraa e tinndinooje mum, lislaam ina nodda faade e 
deweteedo gooto, kam tan haani reweede.. 
Nulaado (jkm) wonnoo ko nyeemtinirgal e yeru teddungal, e 

nuundal, e yurmeende e korsa, e goorjdude e jaambaraagal 
. karjko fof e won'de mbo neddo ko noon o woddirnoo 
denndaangal sifaaji bondi, o ha6antenoo tan ko laawol Alia 

gooto e joortaade njo6di makko to laakara. Ko jiidaa e 
duum, ombo hulnoo Alia o teskii dum e kala golle makko e 
gollondire makko.. 

(e 6eydude humpito e annabi Muhammadu (jkm) jol e ndee 
do wonirde (tufnde) www.islaam- guide.com/muhammadu 



■ ■ ~ 4 ■- ■: ■ 






jumaa annabi Muhammadu Okm) 




-Hono caaktagol lislaam walliri jahrugol ganndal leyeeso: 

Lislaam ina yamiri necfcfo yo gollir y^oyre makko e tesku- 
yaaji makko. E ndeer duu6i seecfa 
ko lislaam saaktii: ndeen woni ko 
gannde (gallurjkaagu) e pine 
mawde 6amtii, jaa6i-kaadtirde 
saaktii. 

Rewi heen, jokkondiral miijooji 
fudnaange e di hirnaange, e miijo 
heso e hiidngo addi taa6e mawde ko faati e safrugol,e hiisa 
e fijik, e gandal koode, e werto leydi, e mahgol, e nyeenyal, 
e conye e daarti. E ndeer yirdeeji kakindiidi (moyen-ages) 
gannde keewde eggii iwde e winndere lislaam faade to 
Orop, wano Jebru, e torjngoode Aarabee6e, e miijo: 0(meere 
), (duum na himmi e 6amtaare ganndal Matimatik). Juul6e 
gummiima e 6eydude kuutorde jahrude yeeso dokkude 
Orop baawal wadde danle huncude gannde, wano kuutor- 
gal 6etgol tooweeki koode kammuyarjkooje (Astorlaab) e 
kuutorgal anndude laabi laade moy^i. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



Astorlaab (astrolabe) ko gootal e kuutor- 
cfe gannde kimmucfe de juul6e peewni, 
ngal golliraama ko heewi to hirnaange 
(leycfe tuubakoo6e) e yontaaji kesi cfi. 




A*2\2X*\£i, 







a=*i '> gU*> W= it!^ ****** ii* 

iMjiiHiJ**Uii>4JCS,a'l5fi5 





*£*-*? 55W' 



Anndu6e juul6e kadi kimmiriino ko faati e ceekgol (operation] 6e 
peewni ko heewi e cfee kuutorcfe seekgol 6anndu, wano cfum la66i- 
niraa e cfii binndaacfi 6ooycfi (kiicfcfi)... 



- Hono juulcf o goorjcf inirta Iisa (kwm)? 
juul6e ina joganii Iisa (kwm) teddungal, ina njaggiri mbo 
ko o gooto e maw6e annabaa6e nulaa6e faade e yim6e. 
Kur'ana o na teerjtina ko koohoowo Maryam jibini mbo nde 
o wonndoo mboomri (jiwo, 6irjngel), ina woodi simoore e 
Kur'aana innde mayre ko Maryam. Kur'aana kadi ina sifoo 
Jibineede Iisa wano ardata doo nih: 



"siftor nde malaykaaji mbi'i Maryam geno no weltinirma 
konngol ummoraade e mum innde maggol ko Masiihu Iisa 
6ii Maryama ko teddudo aduna e laakara o jeyaa ko e 6alli- 
naa6e, ombo haalda e yim6e nde o woni tiggu e so o maw- 
nih, ko e moyy*u6e o jeyaa, o wi'i: iih joomi am hono 
ndanyirat-mi 6iddo tawa neddo meedaani memde mi, o 
wi'i mbo ko noon Geno tagirta ko welaa so o hoddirii huu- 
nde tan o wi'ata dum ko won tan huunde nde laato" l ... 
Ko nih Iisa (kwm) jibiniraa e kaawise yamiroore Alia toow- 
cfo, wano o tagiri Aadama tawa alaa baaba, Geno daali e 
Kur'aana: "yeru Iisa to Alia ko yeru Aadama, o tagiri dum 
lesdi (6akke) o wi'i dum won, tan o woodaa" 2 .. 
Iisaaaddoriikaawaseejikeewcfi endeernulal annabaagal 
makko ngal. Geno ina siimtana en e ndeer Kur'aana he 
won'de Iisaa (kwm) maaki: "mi addanii mon kaawise um- 
mordo e yamiroore Alia, mi taga e 6akke ko wayno ndiwri 
si mi wuttii heen dum wonta ndiwri e yamiroore Alia, mina 

safra muum6e e nyaw 6olto (baras) mido wuurtina maay- 
6e e yamiroore Geno, mido haalana on ko nyaamoton e ko 
mooftoton ndeer cuudi mon" 3 .. 

Juul6e na ngoorjdini won'de Iisaa (kwm) fedaaka, kono ko 
any6e makko pewjunoo yo ped mbo, kono Geno dadndi 
mbo 6amti mbo faade dow to mum, o nanndini gorko god- 
do e Iisa, any6e Iisaa 6e narjngi mbo pedi mbo e tammude 
6e ko karjko woni Iisa (kwm). Geno daali: "e wiide ma66e 
min mbarii Masiihu 6ii Maryama nulaado Alia, 6e mbaraa- 
ni mbo 6e pedaani mbo, 6e nanndinana goddo, 6een luuru- 
6e fii makko ngoni ko e sikkitaare e heen, alaa ko 6e 



(' ) simoore Aali Imraana, aayeeje 45 - 47. 

( 2 ) simoore Aali Imraana, aaye 59. 

(3 ) simoore Aali Imraana, aaye 49. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



nganndi e mum, sonaa sikkude tan, 6e njanaaka won'de 6e 
mbarii dum" '.. 

Nulaado Muhammadu (jkm) e Iisa (kwm) ngaraani waylude 
dosde goorjdingol Alia gooto bajjo o, de annbaa6e adii6e 
6e ngaddunoo, kono tan Muhammadu (jkm) e Iisa (kwm) 6e 
ngardi ko semmbin'de ndeen fi6nde e hesditin'de nde yajji- 
nande" 2 .. 




Jumaa Agsaa to Kudsu 

Ngam Beydude kumpite e Iisaa yillo: www.islam-guide.com/jesus 



(' ) simoore Annisaa'I (rew6e) aaye 57. 

( 2 ) juul6e na ngoondini won'de Alia jippini Injiila dow koohoowo Iisaa (kwm) 
wonko heddii e ndeen defter ndeer Ahdi keso o. Kono duum hollaani won'de juul- 
6e na ngoondidi Injil goodaado jooni, sabu nde wonataani wano nde jippornoo 
dow koohoowo Iisaa, te gede keewde mbaylaama heen woodi ko 6eydaa goddum 
momtaa, ko dum woni ko goomu rewtagol deftere teddunde nde tinndini (tumbitere 
rewtaande). Nguu goomu na renndini widtoo6e 32 lees aynugol nelaa6e 50 iwde e 
laabi diineyankooji ballondirooji, E ngardiindi deftere teddunde (tumbitere rewtaa- 
nde) nde goomu ngu holliti "won'deno ko heewi waylaama he Injiil, alaa heen 
tumbitere sellundu. "Duum wadi potden jogitaade tan ko ko widtoo6e 6e kolliti 
duum 6uri 6adaade yi'al lasli ngal. Teskuyaaji 6eydaama heen ngam joopaade bay- 
lite e 6eyde e momte badaade heen). Ngam 6eydude kumpite, rutto e wonirde 
enternet jantaande ko yawti. 



Dowirde rabBinaande nataande ngam faamde Lislaam 



• Holko lislaam haali e hul6in'gol (terorism)? 

Lislaam ko diine yurmeende mbo newnataa hul6in'gol.. 
Alia toowcfo o daali: " Alia hadataa on moy^an'de e nuun- 
dan'de 6een 6e ka6aaki on e diine 6e njaltinaani on e kodo- 
re mon, Geno ina yidi nuundu6e" \. 
Annabi Muhammadu (jkm) embo hadatnoo konir)koo6e 6e 
warde rew6e e sukaa6e 2 . Embo tinndinatnoo 6e wota 6e 
njamfo, wota 6e 6urtin warngo, wota 6e mbar 6inngel 
tokosel 3 .. 

O maaki kadi: "kala mbo wari fittaandu weldundu e juul6e 
uurnotaako henndu aljanna, ete henndu aljanna ina he6ee 
fotde ko yahretee duu6i capande nayi" 4 .. 
Anaabiijo Muhammadu (jkm) hadii kadi lee6tirde yiite 
O'ayngol) 5 .. 

o wadii doggol bonannde warngo, ko dida6al e goopi 
mawdi 6 .. o reentini, o wi'i: "ko adotoo nyaaweede hakku- 
nde yim6e nyande darnga woni yiiyQ (warngo e fiyde)" 7 .. 
o suusnii juul6e e yurmaade jawdi, o harmini le6tude de. 
o wi'i (jkm): "debbo gooto lee6tiranooma sabu ullundu ndu 
o dummbunoo haa ndu maayi o naatiri dum jaynge, ngam o 
nyamminaani ndu o yarnaani ndu o woppaani ndu ndu 
nyaama kullon leydi" 8 .. 
O wi'i (jkm) kadi: "meedii gorko ina yahatnoo e laawol 



(' ) simoore Al-Mumtahanati, aaye 8. 

( 2 ) Sahiihul Muslim 1744 e Sahiihul Al-Bukaari 3015. 

( 3 ) Sahiihul Muslim 1731 e Attirmuji 1408. 

( 4 ) Sahiihul Al-Bukaarii 3166 e Ibnu Maajah 2686. 

( 5 ) Abuu Daawuud 2675. 

( 6 ) Sahiihul Muslim 88 e Sahiihul Al-Bukaari 6871. 

C ) Sahiihul Muslim 1678 e Sahiihul Al-Bukaari 6533. 
( 8 ) Sahiihul Muslim 2422 e Sahiihul Al-Bukaari 2365. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



70J 

cfomka sacfti e makko haa o ari e woyndu, o joli o yari, nde 
o y^eerjtunoo o tawi raawaandu endu laha endu nyaama 
lesdi sabu domka, gorko o wi'i: nduu rawaandu domko he- 
6i ndu wano dum he6irnoomi... o joli kadi woyndu ndu o 
hebbini mukko makko ndiyam, o rjati ngo haa o y^eerjti o 
yarni rawaandu ndu, Alia yetti mbo heen yaafii mbo" 6e 
mbii: aan nulaado Alia, mbela minen ke6a njo6di e dii 
muumumtaaji? o wi'i: "kala ko wadi heenyere heccere ina 
wadi njo6di" \. 

Yantude e duum, so tawii hirsude huunde waddiima ngam 
nyaamde dum, juul6e ina njamiraa huutoraade laawol 6ur- 
ngol newaade 6urngol famdude kulol e muusalla (naawgol) 
e daaba kirseteedo o. Annabi (jkm) maaki: "Alia wadii 
moyy^ere e kala huunde so odon mbara moyynnee warngo 
ngo, so odon kirsa moyynnee kirse de, kala kirsoowo e 
mon yo welno la6i mum, yo o hoynan mbaraangu makko 2 .. 

Yantude e dee y^i'e lislaamiyarjkooje godde, wano dee 
golle dillinooje kulol e 6erde siwilaa6e 6e njogitaaki, jirbi- 
nooje mahdiiji jawde, e werlagol paali pettooji, e warde 
gila e wor6e e rew6e e sukaa6e 6e mbadaadi hay huunde, 
dum fof ko golleeji karminaadi, nyirjaadi ndeer lislaam e 
renndo juul6e. sabu lislaam ko diine kisale e yurmeende e 
newaare, ko 6uri heewde e juul6e ngaldaa e ndee hunyy^ere 
nde yoga e juul6e tuumetee. So tawii gooto e juul6e wadii 
golle kul6inooje, 00 do neddo jaggirtee ko luutndiido laa- 
wol lislaam e hoore mum. 



(' ) sellunde Muslim 2244 e sellunde Al-Bukaari 2466. 
( 2 ) sellunde Muslim 1955 e Attirmuji 1409. 




• Jojjancfe necfcfo e nuuncfal ndeer Lislaam: 

lislaam ina hokka kala necfcfo fotdeeji keewcfi. Ko arata cfo 
ko la66inal yoga e jojjancfe 
necfcfo cfe lislaam reeni: 

Ndeer ngenndiiji lislaam nguur- 
ndam deddarjkaagal e jeyal ina 

teskee ko huunde seniinde 
teddinaande, foti dum faati ko e 

juuldo wolla mbo wonaa 
juuldo. Lislaam na reena ted- 
dungal, ko duum wadi Lislaam 
ina hadi y^attaade goddo wolla jalkitde dum. 

Annabi(jkm) maaki: "yniy^e mon e jawdeele mon e Balli 
mon no harmi hakkunde mon" .. 

Lenyamaagal wonaa huunde newnaande nder lislaam, 
Kur'aana ina teerjtini potal neddarjkaagal e oo ngaddiin 
cemmbudo: "hey yim6e min tagii on gorko e debbo, min 
mbadi on leyyi e kinde haa mbaawon anndondirde, 6urdo 
tedde to Alia o woni oon 6urdo hulde Alia, Alia ko ganndo 

kumpitiido" 1 .. 

Lislaam na salii nodditagol yoga e yim6e wolla yoga e 
leyyi 6ural sabu ngalu wolla doole wolla iwdi. Sabu Alia 
tagi yim6e 6e e potal, paltoor hakkunde goddo e goddo 
kadi fotaani won'de so wonaa e dow cellugol fibnde e kulol 

Alia. Nulaado Alia (jkm) wi'i: "ee mon yim6e, wonaa joo- 
ma mon ko gooto, baaba mon ko gooto, aara6e 6uraa 



(' ) simoore Al-Hujuraati (cuucfi) aaye 13. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



J2. 

janano, janano 6uraa aarabe, bocfeejo 6uraa 6aleejo, 6aleejo 
6uraa bocfeejo so wonaa e hulde Alia" \. 

Ko 6uri bon'de e ko yim6e 6e e necfcfarjkaagu gon'di hande 
woni lenyamaagal. Winndere yahrunde yeeso nde waawii 
nulde gorko dow lewru, kono nde rorjkii hadde neddo any- 
de neddo bandi mum, wolla warde dum. Gila yonta annabi 
(jkm) Lislaam hokkii yeru laa6do ngam ittude lenyamaagal, 
wano hajju hitaande fof faade Makko ina fira musidaagal 
lislaam goorjdungal hakkunde nooneeji yim6e e leyyi, 
duum ko nde ko 6ura miliyorjaaji didi juukfo ngarata to 
Makka iwde e nokkuuji adunaofof ngam wadde farilla 
hajju.. 

Lislaam ko diine nuundal. Geno daali: "Alia na yamira on 
yo on tottir hoolare faade e joomum en, si ocfon nyaawa 
hakkunde yim6e yo on nyaaw e nuuncfal" 2 .. Geno wi'i kadi 
: "nuuncfeh, Alia no yicfi nuuncfu6e" 3 .. 
Ina waddii juuldo nde jokkata nuuldal hay so wonii ombo 
gollundira e mbo o anyi. Geno daali: "wota nganygu yim6e 
had on nuundude, nuundeh duum 6uri 6aadaade hulde 
Alia" 4 .. 

Nulaado (]km) reentinii 6ittin'de e toonyde wod6e, e lorde 
6e ndeer gollondiral e ma66e, sabu o maakii: "kulee too- 
nyarjnge, sabu toonyarjnge ko ni66e nyande darnga" 5 .. 
Been 6e ke6aani fotdeeji mum en ndeer nguurndam aduna 
(woni jojjande de 6e kaan'di) maa 6e ke6 de nyande dar- 



(' ) musnad (ruttorde) Ahmad 22978. 
(2 ) simoore Nisaa'i (rew6e) aaye 58. 
(3 ) simoore Hujuraati (cuudi) aaye 9. 

( 4 ) simoore Maa'idati, aaye 8. 

( 5 ) Musnad (ruttorde) Ahmad 5798 e sellunde Al-Bukaarii 2447. 



nga, wano nulaacfo Alia (jkm) wi'iri: "maa hakkeeji tottire 
faade e joomum-en nyande darngal" 1 .. 



• Ko woni darnde (ngonka) debbo ndeer Lislaam? 

Lislaam ina ndaara debbo, foti ko desaado wolla o resaaka, 
ko neddo ke6oowo jojjande mum timmudi 2 , ombo jogii 
jojjannde jeyde, e jojjannde firlitde (gollirde) jeyal makko, 
e y\)ogirde jawdi makko ko aldaa e joganeede (fotiko baa- 
ba makko wolla gorko makko wolla goddo), ombo jogii 
jojjannde yeeyde e soodde, e tottirde dokke e gatte ngam 
wadde moyy^ere, ombo jogii joj- 
jannde nafgude jawdi makko kala 
no o muuyiri. O tottirtee tene mak- 
ko ko haa o jeya o firlita dum no 
o yidiri e no o weliraa. 

Ko noon kadi debbo heddirortoo e innde e yettoode koreeji 
makko, o waasa y^ettude yettoode gorko makko. Lislaam na 
noddi gorko nde o moyyintsi gollondiral e debbo mum. 
Wano nulaado wi'iri: "6uri timmude goorjdin'gol e juul6e 
ko 6urdo 6e moyymde jikku, 6ur6e e mon woni 6ur6e 
moyywi'de rew6e mum en jikkuuji) 3 . 
Yummiraa6e e nder lislaam e6e njogii fodde e teddungal 
mawngal. Lislaam na yamiri liggondirde e ma66e no 6uri 
moyymde e needi. Gorko gooto ariino e nulaado O'km) o 
wi'i: nulaado Alia, hombo e yim6e 6uri haan'dude e gondi- 
gal am moyy^al? o wii: (daada maa= yumma maa) o wii: e 
hombo goddo? o wii: (e daada maa) o wii: e hombo goddo 




(' ) Sahiihul Muslim 2582 e Musnad Ahmad 7163. 
( 2 ) j°jj ann de (jojjande) woni hakkeeji, fotdeeji. 
C ) ha6ri dum ko Ahmad e Attirmijii. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



74 



? o wii: (e daada maa=neene maa) o wii: e hombo gocfcfo? 
o wii: (e baaba maa) 1 .. 

Ngam 6eydude kumpite ko faati e gonal debbo ndeer Lis- 
laam, ada waawi yillaade wonirde amen net: 
www. islam-guide . com/women 

• Mbootu (6esngu) e nder Lislaam: 

Mbootu- ko kanyum woni tamre ndaddudi wootiri wonan'- 
de pinal neddarjkaagal- ina won'di hannde e lanycitaare e 
firtaare. E tuma mo nganndudaa nju66udi 6esngu ndeer 
Lislaam naja6i hakkeeji gorko e debbo e sukaa6e, e hak- 
keeji musid6e, tawa ko e potondiral moyyal. Duum ina 
6eyda 6urnude e teddin'de e yidde ndeer nju66udi mbootu 
moyymndi. Ko deeyre mbootu renndungu addata ko e jam 
e hoolaare na himmi no feewi sanne, duum tesketee ko 
huunde himmunde wonan'de deeyre pittaali yim6e 6esngu 
ngu. Ina adda nanondiral nju66udi renndo hakkunde 6es- 
nguuji caakiidi, e teddin'gol sukaa6e e daranaade 6e .. 

• Hono juul6e ngollondirta e ndottii6e (maw6e)? 

E nder leyde juul6e na famdi nde taweten "galleeji maw- 
Be: ndottii6e) wadi dum ko sabu juul6e na paarnora teddi- 
nora mbarkinora wallude jibnaa6e e satteende nguurndam 
mawngu, duum na holla laa6al fittaandu. E ndeer Lislaam 
duwanaade jinnaa6e tan yonatah, kono ina haani kadi nde 
ngollondirten e ma66e e yurmeende nde alaa keeri, tawa 
eden ciftora nde 6e 6urni en pidtaali ma66e, nde ngonden 
sukaa6e en ngalaa fehre wonaa doole. Ngam duum eden 
tawa ngonka yummiraa6e ina e darnde 6amtiinde. 



C ) Sahiihul Muslim 2548 e Sahiihul Al-bukaarii 5971. 



Juulcfo si jibnaa6e mum mawnih, o haani joganaade 6e 
yurmeende e newaare e 6urnere. E ndeer Lislaam, wadda- 
gol wadan'de jibnaa6e moyy^ere ari ko e tolno dida6o 
caggal waddagol dewe Alia, juuldo ina hadaa haalde maa 
wadde kala ko hoynata baaba maa yumma mum, teerjti si 
6e mawnih, sabu wonaa kam6e mbadi noon ko'e ma66e. 
Geno daali: "jooma maa yamirii wota on ndew so wonaa 
karjko moyy^on e jibnaa6e 6e, si tawii 6e mawnih, kam6e 
dido wolla gooto e ma66e, wota wii6e "uf ' wota furo 6e 
wii6e korjngol teddungol, yankinano 6e e yurmeende, 
mbi'aa jooma am yurmo6e wano 6e ne'iri kam nde ngon-mi 
cukalel" \. 

• Ko woni j ookli Lislaa j oycf ii? 

Jookli Lislaam jowi di ngoni yiilorde nguurndam juuldo. 
edi ngoniri e ja6de deweteedo alah so wonaa Geno, e 
nyii6nude juulde, e tottirde asakal (wonan'de hatojin6e) e 
hoorde lewru koorka, e hajjoyde laawol gootol wonan'de 
baawdo. 

1- seedaade (ja6de) dewteecfo alah so wanaa Alia: 
T)uum ko wiide e goorjdin'de: "deweteecfo alah so wonaa 
Alia Muhammadu ko nulaacf o Alia", feccere adanere nde 
firti ko "deweteedo e goonga alah so wona Alia" ina da66i 
tawa alaa kaan'dudo e reweede si wonaa Alia gooto o, e 
won'de o alaa denndidiijo o alaa 6iddo. Ngol seedagol ko 
korjngol bee6ngol, engol haani haaleede e goorjdingol tim- 
mungol ngam naatde e Lislaam (wano dum yawtiri). ngol 
seedagol 6uri himmude e jookli lislaam jowi di. 



(' ) simoore Israa (royo) aayeeje 23, 24. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



2- nyii6nude (darnude) juulde: 

juulcfo na foti tottirde juulcfeele jowi cfe nder nyalaande. 
tottirde juulde heen fof hatojinaani so wonaa hojomaaji 
seeda. Juulde e Lislaam ko jokkorgal jottondiral hakkunde 
Alia e juuloowo o. sabu alaa goddum ko yottindirta hakku- 
nde Alia e tagaado o. Juuloowo o na tina malu fittaandu e 
kisal e fooftere, o tina won'de Alia na welaa dum. Nulaado 
(jkm) wi'i Bilaal ko faati e juulde: "fooftinir en juulde aan 
Bilaal" '. Bilaali jeyanoo ko e wondii6e 6e (sahabaa6e) o 
halfmanoo ko noddin'de .. 

Juuldeele baddiide ko : Fajiri e tiisbaar e Takkusaan e 
Futuro e Geey^e, juuldo na waawi juulde kala nokku, wano 
to gese maa gollirde (biro) wolla jarjngirde. 
Ngam 6eydude kumpite e juulde ada waawi yillaade wonir- 
de amen: www.islam-guide.com/prayer ( 2 ) 

3- weecfirde asakal (ngam wallude roofol6e): 

kala huunde ko Geno toowdo jeyi, 
dowduumjawdi ngonndi e jurj- 
ngo neddo ko desngal do makko. 
iwdi faandaare korjngol (jakaat: 
asakal) ko "la66in'de" e "6eydaare 
". faandaare weedirde askal ko: 
(yaltin'de emmbere (fotde) e ndeer teemedere ummaade e 
jeyaade dottaade, faade e roofol6e) emmbere teemodinnde 
yaltinteende e karjrje e kaalis e buudi, nde fotata ko gara- 
muuji 85 karjrje. tawa ede ngoni e jurjngo joomum fotde 
hitaande (lebbi 6aalee6e 12), ndee emmbere na wona 2,5%. 




(' ) Abuu Daawuud 4985, e musnad Ahmad 22579. 

( 2 )laar kadi daliilu juulde e Lislaam, mak. Saakib, tumbitere mum na e wonirde he. 



Yaltin'de gecfel seecfa e jawle men ngam tottude cfum roo- 
fol6e, cfuum ko la66in'gol cfe. cfuum wa'i kono roggude 
ledde nih, sabu duum na wada de mbiilta de moyya. 
Neddo na waawi hebbin'de sadakeeji e golle moyye.. 

4- Hoorde lewru koorka (suumay): 

Juul6e na koora lewru koorka (') e kala hitaande tuggi weet- 
ndoogo haa mutal, e accude nyaamde e yarde e lelodaade 
e suddii6e. Yantude heen won'de koorka na jogii boteeji 
(nafooje) cellal, ina ndaariree won'de ko laawol ngam la6- 
6in'de fittaandu. Sabu hadtaade neddo yoga e dakammeji 
aduna, hay sinno ko tuma da66o, ina wada kooroowo o 
tina renndude e heydu6e (nyalaa6e: weelaa6e) ko noon 
kadi o 6amtirta nguurndam fittaandu mum. 

5- Hajjoyde Makka: 

Hajju hitaande fof faade Makko ina waddi laawol gootol e 
nguurndam wonan'de hattan6e 6anndu e jawdi. Hedde mili- 
yonji didi yim6e na yaha Makka kala hitaande, e6e iwa 
kala jookdu e ndeer winndere nde. Hay si Makka na 6itta 
yillotoo6e, kono hajju wadetee ko e lewru Taaske. Kajjoo- 
wo o 6ornotoo ko comci keeriidi kakindiidi, di itta kala 
6urondiral pine e kinde, kam6e fof 6e ndaroo e potal yeeso 
Alia. Dewe hajju ede coomi warjngaade sera suudu kaaba 
ndu laabi yeedidi, e yaawnaade hakkunde Safaa e Marwa 
laabi jeedidi, wano tigi Haajara wadirnoo nde o da66itta 
ndiyam.Baawo duum hajjoo6e 6e fof ndaroda to Arafaat 2 , 
e6e nyaagoo Geno kala ko 6e muuyi, e6e da66a yaafuya 
makko, e laarannde hul6iniinde nd siwtina en nyande dar- 



(' ) lewru koorka woni lewru jeenaya6uru e hitaande fergo. 
( 2 ) nokkuure nde wocfcfiri Makka hedde miiluuji 15. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



nga. Wattannde hajju o na anndiraa juulde taaske, nde ngan- 
ndudaa no weltoree juulde e mayre. Ndee juulde e juulde 
koorkakamde ngonijuukfeele didi kala hitaande ndeer 
nyaldinkoore (calendrier) Lisalamm. 




®mm 




Natal, engal holla hajjoo6e ina njuula e dingiral Makka, e 
ndee juulirde Kaaba ka woni, ko e makka juul6e fof kuccit- 
ta si 6e njuula. Ko Kaaba ka woni kibla dewe, ka Alia 
yamirrnoo Ibraahiima e Ismaa'iila 6iddo makko yo 6e mah 
ka. Ngam 6eydude kumpite ko faati e dosde Lislaam jowi 
de, odon mbaawi yillaade wonirde amen enternet: 
www. islam-guide . com/pillars 



Ngam 6eydude ganndal e Lislaam wolla he6de tumbitere 
ndee dowirde e demngal Angele, ada waawi yillaade wo- 
nirde aroore: www.islam-guide.com. 
Ngam weecfirde miijooji e tinndinooje ko faati e ndee def- 
tere, odon mbaawi jokkondirde e binndudo deftere nde 
A.A. Ibrahiima: 
E-mail: ib@i-g.org 
Eewnorgal (Tel): (9661) 4541065 



Fakse: (9661)4536842 

W.T3: 21679 Riyaad 114558 Laamaandi Arab Sa'uudiya. 

Ngam 6eydude jarjde e lislaam, ndaar defte: 

-diine goonga, Bilaali philibs. 

-ko dum do woni goonga, Mu'assasa Al-haramayni 

Al-islaamiya. 

-Kur'aana e ganndal kesal, Moris Bokay. 

-Ngam faamde lislaam, Abul Aalaa Al-mawduudii. 

-Nguurndam 6aawo maayde (deftel) dental sagataa6e juul- 

6e winndereyarjkewal. 

-Fi6nde juuldo, Muhammadu Usaymin, firo Dr. Maanih 
Al-juuhaanii. 

-Firo Kur'aana e demngal Angele Dr. Muhid Al-hilaalii, e 
Muhammadu khan. 

Odon mbaawi he6de dee do defte fof e ndeer ndee wonirde 
: www.islam-guide.com 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



Firo konngucfi cu6taacfi 
alaa e sago: see, kinaa, maa wona. 
bakkatuuji: junubaaji. 
bempeyye: 6amtagol ndiyam dillojam. 
bote: nafoore, faayda. 
6asondirde : takkondirde . 
6innde: 6inngel reedu. 
caalli: gooruuji. 
caasal: duumaare. 
cay: pooma, faw. 
cilol: laawol, bolol. 
daada: yumma, neene. 
dabare: baawal, feere. 
dorjkin'gol: rorjkude wadde wano mum. 
dulaa: nukku. 
duleecfi: moorgal henndu. 
dummbucfi: luggere ndeer ndiyam. 
fartarjrje: baawal. 
fernyaade: fepindaade. 
fewre: 6innde,6inngel nder reedu. 
fi6nde: ko goorjdini. 
fotdeeji: hakkeeji. 
fulli: keefeero. 
hacfaare: dartaade. 
hettere: hucere, tayre. 
he6tude: anndude, ge-laade. 
hecfcfere: Booddeyniy^am penndidam. 
hono: wano, bano. 
hul6in'de: derjy^in'de. 
hunnjii: ndeeni, dursi. 
hunyyere: hiisre, gollirde doole. 



huttude: seekde 6anndu. 

incfe kettaacfe: inde kese (inde gannde). 

jibnaa6e: saaraa6e. 

jookli: dosde. 

jowe: 6eyde, pawe. 

kaawesaaji: kaawniide. 

kaaye: pelle. 

kewuuji: jole,badooje 

kidiicfo: jonyiido. 

kufol: soomdu, laral. 

lebbi peewnaacfi: satelit. 

leelewal: fooyre. 

lewru weeyo: satelit. 

loowancfe: pellande. 

lorjnginaacfe: wahyaade. 

lowe: (lowre) keeri. 

loyol: laawol, ginol. 

maakuuji: haalaaji nulaado, maa maw6e. 

marmballe:6oode ndiyam penndidam. 

masin: sanne, no bete. 

mbaylaandi: tafaandi. 

mbootu: 6esngu. 

miinmiinaagal: hooramhooram. 

mugeede: aan'de, jaakde. 

nate: fotooje. 

ndalla: ndaddudi. 

ndiilnoo: hokkude 6iraaji naftora kasam dam. 

ndoogu: kammu, asamaan. 

ndottii6e: nayee6e. 

neewuuji: fureeji. 

newicfam: koydam. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



ngoorondiiji: ndaddudiyarjkooji. 

njeenaari: dokkal. 

noddin'de: seetdin'de. 

nyirjde: yennude. 

ommboocfe: kippoode 

paacfol: laawol paadngol. 

pele: teppe. 

perjgal: paagal. 

piiltiicfe: maaje mawde. 

pille: maale, dalilaaji. 

pi6iicfe: cattude faamde. 

puurcfi: di ndewaani laawol. 

rjarwin'de: jibinin'de. 

rarjnga: do 6irjngel saawotoo nder reedu. 

rigaango: manaango. 

sallige: narjngude. 

siimta: haalta. 

tammunoo: sikkunoo. 

tiintiinol: dadol tiinde 

tommbo weeyo: dee-nirdi weeyo (jawwu) 

toontoo: jaaboo. 

wagee6e: seernaa6e yahuud en. 

waraango:ndiyam dogojam, tuppotodam. 

yi'annde: theory. 

yila: hakkille. 

yirde: duu6i 100. 

yame: naamne, la6nde. 

yn'e: binndi. 

yoogircfe: ke6irde. 



Duttorcfe 

Ahrens, C. Donald. 1988. Meteorology Today. 3 rd ed. St. 

Paul: West publishing company. 

Anderson, Ralph K.; and others. 1978. The use of 

satellite pictures in weather analysis and forecasting. 

Geneva: secretarial of the world meteorobgical 

organization. 

Anthes, Richard A., John J. Cahir; Alistair B. Fraser; and 

Hans A. panofsky, 1981, the atmosphere. 3 rd ed. 

Columbus: Charles E. Memill publishing company. 

Baker, Kenneth, and others, 1985, the NIV study Bible, 

New international version. Grand Rapids, Michigan: 

zondervan publishing house. 

Bodin, Svante. 1978, weather and climate. Poole, Dorest: 

Blandford press Ld. Cailleux, Andre, 1968, Anatomy of 

the Earth, London: World University Library, Couper, 

Heather: and Nigel Henbest, 1995, the Space Atlas, 

London: Dorling Kindersley Limited. 

Davis, Richard A. Jr. 1972, principles of Oceanography. 

Don Mills, Ontario: Addison-wesley publishing 

Company. 

Douglas, J.D., and Merrill C. Tenney, 189. NIV Compact 

Dictionary of the Bible, Grand Rapids, Michigan: 

Zondervan publishing house. 

Elder, Danny; and John pemetta, 1991: Oceans London: 

Mitchell Beazley publishers. 

Farnighetti, Robert, 1996. the world Almanac and Book 

of facts 1996. Mahwah, New Jersey, world Almanac 

books. 

Gross, M. Grant, 1993. Oceanography, a view of Earth, 

6 th ed. Englewood Cliffs: Prentice-Hall, Inc. 

Hickman, Cleveland P., and others, 1979, integrated 

principles of Zoology, 6 th ed. St. Louis: the C.V. Mosby 

company. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



Al-Hilali, Muhammad T., and Muhammad M. Khan, 

1994, interpretation of the meanings of the Noble Qurqn 

in the English language, 4 th revised ed. Riy adh: Maktaba 

Dar-us-Salam. 

The holy Bible Containing the Old and New Testaments 

(Revised Standard Version) 1971, New York: William 

Collins Songs & Co. Ltd. 

Ibn Hisham, Abdul-Malek, Al-Serah Al-Nabaweyyah, 

Beirut: Dar El-Marefah, The Islamic affaires department, 

the Embassy of Saudi Arabia, Washington DC, 1989. 

Understanding Islam and the Muslims, Washington, DC: 

The Islamic affaires Department, the Embassy of Saudi 

Arabia. 

Kuenen, H., 1960, Marine Geology, New York: John 

Wiley & Son: S., Inc. 

Leeson, C.R., and T. S. Leeson, 1981, Histology, 4 th ed. 

Philadelphia: W. B . Saunders Company. 

Ludlam, F. H.., 1980,Clouds and Storms, London: the 

Pennsylvania state University Press. 

Makky, Ahmad A., others, 1993, Ee'jaz al-Quran al- 

kareem, fee wast Anwa'al-Riyah, al-Sohob, al-Matar. 

Makkah: Commission on Scientific Signs of the Quran 

and Sunnah. 

Miller, Albert; and Jack C. Thomson, 1975, Elements of 

Meteorology, 2 nd ed. Columbus: Charles E. Merrill 

publishing company. 

Moor, Keith L.; Marshall Johnson; T. V. N. Persaud; 

Gerald C. Goeringer; Abdul-Majeed A. Zindani; and 

Mustafa A. Ahmed, 1987. Human development as 

Described in the Quran and sunnah, Makkah: 

Commission on Scientific Signs of the Quran and 

sunnah. 

Moor, Keith L.; A. A. Zindan; and others, 1987, Al- 

Ee'jaz al-Ejmy fee al-Naseyah (the Scientific Miracles in 



the front of the Head), Makkah: Commission on 

Scientific Signs of the Quran and sunnah. 

Moor, Keith L.; 1983, the Developing Human, Clinically 

Oriented Embryology, with Islamic Additions, 3 rd ed. 

Jeddah: Dar Al-Qiblah. 

Moor, Keith L.; and T. V. N. Persaud , 1993, The 

Developing Human, Clinically Oriented Embryology, 5 th 

ed. Philadelphia: Saunders Company. 

El-Naggar, Z. R., 1991, The Geological concept of 

Mountains in the Quran, 1 st ed. Hemdon: international 

institute of Islamic thought. 

Neufeldt, V., 1994, Wedstar's New World Dictionary, 

third college, New York: Prentice Hall. 

The new Encyclopedia Britannica, 1981, 15th ed. 

Chicago: Encyclopedia Britannica, Inc. 

Noback, Carfes R.; N. L. Strominger; and R. J. 

Demarest, 1991, The Human Nervous system, 

Introduction and Review, 4 th ed. Philadelphia: Lea & 

Febiger. 

Ostrogorsky, George, 1969, History of the Byzantine 

State, Translated from the German by Joan Hussey, 

Revised ed. New Brunswick: Rutgers University Press. 

Press, Frank; and Raymond Siever, 1982, Earth, 3 rd ed. 

San Francisco: W. H. Freeman and Company. 

Ross W. D.; and others, 1963, The Works of Aristotle 

translated into English: Meteorological vol. 3. London: 

Oxford University Press. 

Scorer, Richard, and Harry Wexler, 1963, a Colour 

Guide to Clouds, Robert Maxwell. 

Seeds, Michael A., 1981, Horizons Exploring, the 

Universe, Belmont: Wadsworth publishing Company. 

Seeley, Rod R.; Trend D. Stephens; and Philip Tate, 

1996, Essentials of anatomy & Physiology, 2 nd ed. St. 

Louis; Mosby-Year Book. Inc. 



Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam 



Sykes, Percy, 1963, History of Persia, 3 rd ed. London: 

Macmillan & Co Ltd. 

Tarbuck, Edward J.; and Frederick K. Lutgens, 1982, 

Earth Science, 3 rd ed. Columbus: Charles E. Merrill 

Publishing Company. 

Thurman, Harold V. 1988, Introductory Oceanography, 

5 th ed. Columbus: Merrill Publishing Company. 

Weingberg, Steven, 1984, The first three Minutes, a 

Modern View of the origin of the Universe, 5 th printing, 

New York: Bantam Books. 

Al-Zarkashy, Badr Al-Deen, 1990, al-Borhan fee Oloom 

Al-Quran, 1 st ed. Beirut: Dar El-Marefah. 

Zindani, A.A., This is the Truth (video tape), Makkah: 

Commission on Scientific Signs of the Quran and 

Sunnah.