Dowirde ra&Binaande nataande ngam faamde Lislaam
E innde Alia jooma yurmeende hu6tidinnde e heeriinde.
T)owirde ra66inaande nataande
ngam faamde Lislaam.
I
Winndi deftere nde ko: I. A. Ibrahiim
Saattii6e e kuu6al:
Dr. William (Daoud) Peachy
Michael (Abdul-Hakim) Thomas.
Tony (Abu-Khalil) Sylvester.
Idris Palmer.
Jamaal ZaraboZo
Ali Altimimi
Saattii6e bar)r)e ganndal:
Prof. Harold Stewart Kuofi
Prof. F. A. State
Prof. Mahjoub O. Taha
Prof. Ahmad Allam.
Prof. Salman Sultan.
Associate Prof. H.O. Sindi
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
Loowdi ko woni e ndee deftere
tiitoocfe hello
ngardiindi fulo 5
ngardiindi: 6
keerol gadanal : yoga e tinndinooje e cellugol diina
lislaam 9
1 -dorjkin'gol ganndal e nder kur'aana teddudo 9
a-Kur'aana e mawnugol fewre (fuddoode reedu) 10
b-kur'aana e kaay^e 16
6-kur'aana e fuddoode aduna 19
c-kur'aana e ngaandi neddo 21
d-kur'aana e maaje e caalli 22
d-kur'aana e maaje luggidde e bempeyy^e ndernde-
re 25
e-kur'aana e duule 27
f-jowe anndu6e e dow kaawisaaji ganndal e nder
kur'aana 32
2-hadaare mawnde e addude simoore nanndunde e
cimooje kur'aana 37
3-kabaruuji deftere seniinde (in'jiila) e nulal
Muhammadu (jkm) annabi lislaam 39
4-aayeeje kur'aana jar) tiide jolooje (kewuuji) paade
arde, de ngaroyi 6aawo duum 41
5-kaawisaaji baddi e jurjngo nulaado (jkm) 42
6-nguurndam nulaado Muhammadu newidam 43
7-peenyndi caaktagol islaam 47
Keerol dida6ol : yoga e 6ure Lislaam 49
1-damal aljanna (ngesa caasal) 49
2- 6occitorde (dadirde) jaynge 50
llBIWIBEreiJISIlllBlik^BI,!.^,!.^!,
tiitoocfe hello
3-malal goorjdungal, ekisal fittaandu 51
4-yaafeede bakkatuuji fof, ngam tuubuubuya (ruttaa-
re feewde e Alia) goorjdudo 52
Keerol tata6ol : kumpitale kuu6tidin'de gaa lislaam. 53
Holko woni lislaam?
Yoga e pi61e ngoorondiije puddorde lislaam: 53
1- goorjdin'de Alia (Geno) 53
2- goorjdin'de malaykaji ina ngoodi 56
3- goorjdin'de defte ceniide de 56
4- goorjdin'de annabaa6e e nulaa6e 56
5- goorjdin'de nyalawma darnga 57
6- goorjdin'de hoddiro 57
Mbele lislam ina jogii ruttorde joomiraawo nde wo-
naakur'aana? 57
Yoga e maakuuji (hadiseeje) nulaado (jkm) 58
Hoko lislaam haalata e nyalngu darnga? 59
Holno neddo wontirta juuldo? 61
Holko kur'aan yeewtala? 62
Holmbo woni annabi (jkm)? 63
Holno caaktogol lislaam walliri yahrugol ganndal
yeeso? 65
Holno juuldo goorjdinirta annabi Iisa, yo kisal won e
mum? 66
Holko lislaam haali e hul6in'de (terorisme)? 69
Jojjande (fotdeeji) neddo e nuundal ndeer lislaam?.. 71
Hoi darnde (ngonka) debbo e ndeer lislaam? 73
Mbootu (6esgu) e ndeer lislaam 74
Holno juul6e ngollondirta e ndottii6e (nayee6e)?... 74
Holko woni jookli lislaam jowi di? 75
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
tiitoocfe hello
1- seedaade 75
2- nyii6nude [tottude] juulde 76
3- yaltin'de asakal (jakka) 76
4- hoorde lewru koorka (suumaye) 77
5- hajjoyde (yahde hajju) 77
Ngam 6eydude humpito e lislam 78
Weedirde miijooji e jowe dow ndee deftere 78
Ngam 6eydude jarjde e lislaam 79
Firo korjngudi 80
Duttorde 83
Ngardiini fulo ngo
Golle eggude ndee deftere faade e Pulaar/Fulfulde jeyaa ko e
golle Kawtal Janngoo6e Pulaar (Fulfulde) e leyde Aarabee6e,
nyii6irde Keer, Ejipte.
"Duum ko ngam goondin'de amen e tabitin'de won'de Pulaar
(fulfulde) engal hattani roondaade gannde, e nooneeji mum
ceertudi. etee kadi faandaare jarjngude demngal wonaa tan
waawde winndude e jarjngude demngal ngal haada doon, ko
maa ngal waawa huutoreede e gannde godde.
Ngam wee6nan'de janngoowo teddudo, haa 6ura faamde,
miden mbadi firo korjngudi cu6taadi to wattan deftere nde
kelle 80-82.
-Yiitirde (address) Kawtal ngal ko:
Kawtal J. P. F. e leycfe Arab P. O. Box 53 Abbassia 11381,
Cairo, Egypt. E-mail: kawtal_fulfulde@yahoo.com
Fuli ndee deftere ko : Abdullay Yerel SOH,
Tel: 0020182725961
E-Mail: laayisoh@yahoo.com
Rewtii nde yo66ini nate de ko: A bdou BA, jannginoowo
Pulaar to Dudal Widtooji e jarjdeeli Afrik, Jaa6i-Haadtirde(UV)
Keer.
Tel: 0020106294217
E-mail: mburebah@yahoo.com
This book translated into Fulani language by :
Abdullay Yerel SOH
Tel: 0020182725961
E-Mail: laayisoh@yahoo.com
Revised by :
Abdou BA, Fulani language lecturer, in the African Institute of
Researches and Studies, Cairo University.
Tel: +20106294217
E-mail: mburebah@yahoo.com
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
Ngardiindi
Ndee cfo deftere ko nde tinndinoore ra66idiniinde e faam-
de (he6tude) lislaam. Ende wadi keeri (lowe) tati: lowre
adanere (yoga e pille "maale" sellugol lislaam) ede toontoo
y^ame badde bote de yoga e yim6e y^amata (naamnotoo)
o mbele kur'aana ko Alia daali (haali) dum, mbo jippo-
rii ko lorjngin'gol (wahyu)?
o mbele Muhammadu ko annabi mbo Geno nuli?
o mbele ko goonga lislaam ko laawol Alia?
Ngam toontagol dee ywne, en kollita pille jeego'o:
1-rorjkin'gol ganndal e ndeer Kur'aa-
na: ndee feccere yeewtata (won'du-
de e nate) ko goongaaji ganndal
keewdi jiitaadi jooni tawa Kur'aana
jantinooma di ko adii yirdeeji sappo
e nayi 6ennudi.
2-hadaare mawnde e addude simoo-
re wootere bano (wano) cimooje Kur'-
aana teddunde: sabu Geno toowdo no
hadoroo yim6e fof ndeer Kur'aana nde ngaddata simoore
teeldunde nanndunde e cimooje Kur'aana, gila Alia jippi-
niri Kur'aana o wahyu ko adii sappo e nayi yirde (ciecle)
haa hannde, hay gooto hattanaani wadde ngol rorjkin'gol
hay sinndo ko simoore Kur'aana 6urnde ra66idde, wano
simoore "Kawsara" nde korjngudi sappo tan.
3- kabaruuji deftere seniinde nde ko faati e nulal
Muhammadu (jkm) won'de mbo annabi lislaam, ende
yeewta diin kabaruuji.
4- aayeeje Kur'aana deen jarjtiide jolooje (dille) garooje, te
de mbadi 6aawo duum, tawa Kur'aana jar) tinooma duum
ko adii nde dum wadata, wano ko Ruumnaa6e poolnoo
Dowirde ra&Binaande nataande ngam faamde Lislaam
7
Perse en.
5- kaawesaaji bacfcfi e jurjngo nulaacfo (jkm), kaawesaaji
keewcfi ngacfii e jurjngo nulaacfo, yim6e limtin6e nji'ii cfi.
6- nguurndam annabi Muhammadu (jkm) newidam,duum
ina nyii6na, e laadtugol, won'de o nodditaaki annabaagal
ngam he6de heen nafoore maa hoonaare wolla jogaade
korjngol. Immoraade e dii dalillaaji jeegom cu6toden ko
arata ko:
- alaa e sago Kur'aana wonata ko haala Alia goorjduka
lorjnginaaka nulaado Muhammadu (jkm). .
-Muhammadu ko o annabi nulaado e goonga ummorde he
Alia.
-lislaam ko diina Alia wonan'de yim6e fuh.
So tawii noon en muuyii anndude goorjdugol diina mbaa-
wka won'de fow, en kaanaani tuugnaade e belaade 6erde
men wolla co'irde men wolla tawaade men, alah, pot-den
tuugnaade ko e hakkillaaji men e yoyre men, ngam nde
Geno toowdo nuli annabaa6e o semmbiniri6e kaawisaaji e
pille tabitinde ko 6e annabaa6e goonga e goonga.
So tawii ko lowre (keerol) cficfa6ere (yoga e 6ure lislaam) e
nde la66ina 6ure keewde de lislaam addani yim6e yeru:
1-damal faade e aljanna caasal.
2-dadgol e jaynge jahannama luggidnge.
3-malal goorjdungal e kisal fittaandu.
4-yaafeede bakkatuuji fof sabo tuubuubuya goorjdudo faa-
de e Alia.
So tawii ko lowre tata6ere [kumpitale kuu6tidinde e
lislaam] nde hollata ko kumpitale kuu6tidinde ko faati e
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
lislaam, ende sellintina yoga e faamaamuyaaji puurcf i (')
lislaam ende jaaboo y^ame kuu6tidinde y^ameteede yeru:
-holko lislaam haali e kulbin'gol (terorisme).
-hoi gonka de66o e ndeer lislaam.
-fotdeeji (hakkeeji) neddo e nuundal e nder lislaam.
-mbootu (6esngu) e ndeer lislaam.
-tiitooode godde badde bote wonan'de neddo.
("' ) cfi ndewaani laawol.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
keerol gadanol.
Tinndinooje goonga (tigitigi) lislaam.
Geno toowcfo semmbinirii timmoode annabaa6e
Muhammadu[jkm] kaawisaaji limtincfi e pille keewde nyii6-
nooje won'de ko o annabi nulaado Alia goonga, wano no o
semmbiniri wattindiinde e defte makko lorjnginaacfe (kur'-
aana teddunde) kaawisaaji keewdi tabintincfi won'de oo
kuraana ko haala Alia laa6ka, mbo Alia jippini, ete hay
gooto wadaani heen jurjngo mum.
Ngol doo keerol yeewtata ko huunde e deen pille(daliilaaji)
1- dorjkin'gol ganndal e ndeer Kur'aana.
Kur'aana o ko haala Alia ka o lorjngini annabi
Muhammadu[jkm] o rewni cfum e malayka Jibriilu, nulaacfo
hunnjii moofti cfum e ndeer bernde mum, o yottini nde faa-
de e won'dii6e makko 6een ne kunnjii nde mbinndi nde
ndewtii nde e yeeso nulaacfo.
Ko jiidaa e dum nulaado ina reftoto-
noo nde yeeso Jibriilu hitaande fof
laawol gootol, e hitaande makko sakki-
tiinde o rewtii nde laabi didi. Gila
oon tuma mo Kur'aana o lorjnginaa haa
e nyalawma men hannde o ina woodi
juul6e limtin6e ina kunnjoo Kur'aana o
fof e bercfe mum-en korjngol korjngol, heew6e e ma66e
mbaawii hunnjaade Kur'aana o fof tawa duu6i mum-en 6u-
raani sappo, kadi hay baylitel gootel jolaani e Kur'aana o
ndeer duu6i teemedde.
Kur'aana lorjnginaado o jarjtiima, gila yirdeeji sappo e nayi,
Kur'aana teddunde
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
10J
goongaaji ganndal keewcfi cfi kunycitaaka so wonaa e ndeer
00 yonta keso gonaacfo jooni, anndu6e yahru6e(heertorii6e)
ganndal nyii6nii cellugol diin goongaaji, dum do sikke
alah ina tinndina won'de Kur'aana ko haala Alia ka o lorj-
ngini annabi Muhammadu [jkm] ina tinndina kadi nulaado
kanyum winndaani Kur'aana, goddo kadi winndinaa mbo
Kur'aana o. "Dum kadi ina teerjtina won'de Muhammadu ko
annabi mbo Alia nuli. Ina jeyaa e ko hakkille waawaa ja6de
neddo annda dii goongaaji gila yirdeeji sappo e nayi jawtu-
di, te di kunycitaaka so wonaa raggere (ko watindii) tawa
kadi ko kuutorde jahrude yeeso, e laabi ganndal 6amtiidi
njiiti dum, wi'ee joom-mum wonaa nulaado, ina do yoga e
yeruuji:
a- Kur'aana e mawnugol fewre (6icfcfo ndeer reedu):
Alia daali e nder kur'aana ko fayti e baylitale 6eydagol
6iddo ndeer reedu, owi'i: "min tagi necfcfo e jokkere (iwdi)
6akke, refti heen min mbacfi-mbo to66ere nder dulaa kidii-
cfo (jonyiicfo), refti heen min mbacfti to66ere nde hecfcfere
min mbacfti hecfcfere nde hettere min mbacfti hettere nde
yi'e min cuddiri yi'e cfe teewu refti heen min pucfcfi-mbo
tago wocfngo Geno 6urcfo tagoo6e barkinih " ( l ), ngol doo
korjngol arab: Alakah [heddere] ina jogii maanaaji tati
1 -innde ngilngu;
2-huunde likkaande;
3-tay^atin'de (tamre) yniy^am.
so en njerondirii dum e 6inngel tuma nde ngel woni hedde-
re maa en taw ino nanndi ( 2 ), hono no woniri e ngal natalji}
1 ) Simoore goorjcfin6e aayeeje gila 12 haa 14.
2 ) 6eydagol necfcfo Moor e Persuud, muullo 5 h 8.
garowal, 6irjngel kadi he6ata nyaamde mum e oocfo tuma
ko e yniy^am yumma [daada] hono ngilngu ngu nyaamirta
yniywneeje wo66e('). Maanaa dida6o o woni huunde lik-
kiinde dum do heden mbaawi yiide dume nate [2] e [3] ina
holla tuma nde 6inngel ngel woni heddere e ndeer rarjnga
yumma he.
Maanaa toto6o wonan'de kor). (Alaga) ko tayre yniy^am,
eden n tawa barjge peenydo e 6k)ngel ngel e saawdu mum
ndu, e oo tuma ina nanndi e tayre yiiysim, wadi dum noon
ko heewgol yniy^am ndeer 6inngel he, e oo yonta ( 2 ), ndaar
natal [4], e oo tuma kadi yniy^am dam yiilotaako haa asawe-
re (yonter) tata6ere ( 3 ), wadde 6irjngel ngel na nannde e het-
tere (tamre) yiiyam.
Natal [1] Mbaadiiji didi di na la66ina nanndugol peenyndi
hakkunde hedde
-re nde (ngilngu
Algu) e Binngel
ngel, e oo tuma
nde woni hedde-
re...
Mbaadi heddere
nde ittaa ko e
deftere (Beydagol neddo wano Kur'aana e Sunna cifori
dumh 37, ndi waylitaa e deftere (puddorde muumuntaagal
timmude) Helman e wo66e, mbaadi Binngel ndi yettaa ko
e defetr (Beydagol neddo) muul jowaBo, h. 73..
A, binngel ndeer reedu
Ngaandi
Bemde
cebtane Amniyo
( ) 6eydagol necfcfo hono Kur'aana e Sunna njamminiri dum, Moor e wocf6e h36.
(2) 6eydagol neddo Kur'aana e Sunna sifori dum, Moor e wod6e, k 37, 38.
(3) 6eydagol neddo. Moor e Persuud, muul jowa6o, h 64.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
om mboodejrophob lastiq ue
mkkere tatiire
Natal [2] eden nji'a engal natal mbaadi pennyinndi Bila-
gol Binngel tuma nde ngel
woni heddere ndeer
rannga yumma. .
Mbaadi ndi ittaa ko e defte
re [Beydogol neddo] winn ~» ^
di nde ko Moor e Persuud, Lj*p™ y™ ma
muuljowaBo h 66. . "
Natal[3] e ngoo foto feenyngo eden njiya likkagol Binngel
(na maandiniraa B) tuma nde
ngel woni heddere [ina yahra
e balde: 1 5] e nder rannga
yumma.. mawneeki na wona
hedde o.6 mm., deftere (Beyda-
gol neddo, Moor, muul tataBo
h 66, eggaa ko e deftere
ganndal canyu Banndu, Liison
e Liison)
Natal[4] natal laBBinowal njuBBudi ngadaniri wonan'de Ber-
nde e dadon Binngel ina e tuma heddere,
peenygol yaasi ngol wonan'nde Binngel ngel,
e saawdu mum ina nanndi
e tamreyiiyam sabu
heewde yiiyam ndeer
Binngel he (Beydogol ned-
do, Moor, muul 5 h 65).
Ko hono nih maanaaji tati
cf i fof (Alga) kawriri e
da<f on baawo jottinowon
dadi yeeso miwdi ,
ca&wli ":>•
rukkerei tatiire
dad on banndu ooldu
caawli yiiyam banndu ooldu
sifaaji 6irjngel tuma nde ngel woni hecfcfere. Tolno dewcfo
heen o jarjtaacfo e aaye Kur'aana he ko tolno (y^akkannde
sirjngom: Mudgah) duum woni huunde y^akkaande, Si tawii
neddo y^akkii Sirjngom, o e66indiri (yerondiri) dum e 6in-
ngel ngel tuma nde ngel woni hettere maa o taw mbaadi
mum ina nanndi e ko y^akkaa ko, sabu mbaadi keeci Birj-
ngel ngel nanndata ko e batte yiiye neddo e dow huunde
y^akkaande nde ('), [ndaar nate 5,6].
jooni holno Muhammadu anndiri dum do fof gila sappo e
nayi yirde yawtunde, tawa anndu6e mbaawaani dum yiitu-
de sonaa e wattannde e huutoraade gede jahrude yeeso e
y^eewirde jogiide doole no feewi e Mikoroskopji jogiidi
baawal sanne (no feewi) etee kadi di ngoodaano e oon
yonta? !
Natal [5]: ko natal binngel danyngel balde 28 tuma nde ngel
woni hettere, e oo do tuma
Binngel ngel ina nanndi e
daccere yakkaande, engel
nanndi e taccere sinngom
yakkaande, sabu mbaadi
keeci binngel ngel na nanndi
e batte yiiye ko yakkaa ko. .
[beydagol neddo, Moor e
Persaud, muul 5 h 82, profe-
ssor Hideo Nishimura, Kiyoto
University- Kyoto, Japan].
) Beydago necfcfo, Moor e Persuud, muuljowaBo, h 8.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
Natal [6] so en njerindirii feenyannde 6inngelngel tuma
nde ngel woni daccere e hettere yakkaande, maa en taw
edi nanndi no feewi:
A.bjrjngel
gaabgal lees
nofru
hofannde 3 saltunde
1'
hofannde fudngo d
_ 26 i Idoy
B.Sirjngom yakkaado
I Actual size
A-mbaadi 6irjngel tuma nde
ngel woni hettrere, eden
mbaawi yiide e dow mum
ko nanndi e batte nyiiy^e
neddo (6eydagol neddo,
Moor e persaud, muul 5
h79).
B- mbaadi tay^atin'de dac-
cere [sirjngom] y^akkaande.
Tawii ko Hamm e leeuwen-
hockn ngoni adii6e yiitude
kullel kanycudi (maniyu)
neddo ko wi'etee:
"spermatozoma" gila 1677, e huutaraade y^eewirgal yah-
rungal yeeso 6aawo ko 6uri ujunere hitaande caggal
nulaado [jkm] 6ee do anndu6e dido tammunoo ko kanycudi
neddo ina wadi neddel tokosel so ngel wadaama e nokku
rarjnga engel mawna toon (').
professor Keith L Moor kanyum 6uri lollude e anndu6e ko
faati e huttude 6anndu (neewu) e ganndal deedi, karjko
wallifi deftere (6eydagol neddo) nde nganndu-daa firaama
e demde jeetati. Ndee deftere ko ruttorde ganndal himmu-
nde, duum wadi goomu keeriingu to diiwe dentude (US)
su6ii nde, nde woni 6urnde moy^y^ude nde gooto win'ndi.
Dr. Moor Keith ko o jarjnginoowo ko faati e huttude nee-
wuuji e ganndal guurdi to jaa6i-haadtirde (universite)
C ) Beydagol necfcfo, Moor e Persuud, muul jowaBo, h 9.
Toronto to Kanada, ko toon o wonndoo ballo gardiido
gannde aranndeeje [basic sciences] to dudal safaara (hurgo)
o woni hoorejo barjrje huttude duu6i jeetaati. E hitaande
1984 o he6i njeenaari mawdi wadanaandi ko faati e gan-
ndal hutto to Kanada, ndiin woni [j.c.b]. njeenaari mawndi
wonan'de heeror6e ganndal Hutto to Kanada, o yiilii kadi
(o dowii) dente aduniyarjkooje keewde, ko wayno dental
Kanada Amrik wonan'de anndu6e ko faati e huttude 6alli e
joodnde dental gannde biyoloji.
E hitaande 1981 e ndeer moo6ondiral safaraa jeedida6al
badnongal to Dammaam to Laamaandi Arabi Sa'uudi
professor o wi'i: mi he6no weltaare mawnde ngam daraade
mi e wallude la66in'de gede kollitaade ndeer Kur'aana ko
faati e 6eydagol neddo, feenyanii-kam won'de dee gede
foti iwde ko ga Alia faade e Muhammadu, sabu dee do
kumpitale fof njiitaaka so wonaa 6aawo jirde limtinde
6aawo yonta makko, dum do na nyii6na Muhamadu ko
nulaado Alia (').
E dow duum Porofeser o (Moor) naamnaa: mbele duum
firti won'de Kur'aana ko haala Alia?) o toontii "mi alaa ca-
deele ja6de dum".. karjko profssor Moor meedi wiide e
moo6ondiral: nde wonnoo tolnooji mawnugol 6ikkon ndeer
deedi yim6e ina sadti no feewi sabu waylooji jokkudi nder
6eydagol ngol, duum wadi na woodi miijo sosde nju66udi
kesiri tawa endi huutoree ngam dum yu66iniree fotde korj-
ngudi jarjtaadi e Kuur'aana e sunna. nju66udi feejaandi ndi
na wee6i hu6tidini, endi hawri kadi e kumpite ganndal
deedi (6ikkon) goodangal jooni. E duu6i nayi jawtudi di
widtooji pawondirdi mbadaama e Kur'aana e Sunna, di
(' ) ruttorde kaa haala ko lefol widiyo "ko cfum woni goonga".
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
16
kunyciti nju66undi haawniindi wonan'de 6ikkon neddo,
sabu dum na winndanoo gila yirde jeedida6ere Jibineede
Iisaa.
Hay si tawii Arosto, jiitudo ganndal 6ikkon deedi o huny-
ciino e widtooji di o wadnoo, dow boofoode gertogal e
yirde naya6ere ko adii jibineede Iisa, won'de cofel gertogal
na mawnira e tolnooji, kono o la66inaano diin tolnooji.
E ko waawata naftoreede e daartol (taariik) ganndal 6ikkon
deedi, ko seeda anndanoo e nju66udi mum ndeer Kur'aana,
dum wonaa ko tuuginoo dow kumpite ganndal e yonta yir-
de jeedida6ere, e ko hakkille waawata faamude heen tan
woni: won'de no dii sifaaji Wahyu jippinooma heen dow
nulaado Muhammadu (jkm) iwde ga Alia, o waawataano
anndude dii la66inaadi sabu ko o humam'binne (') won-
ndoo, o wadaano hay ekkitale ganndal (science) ( 2 ).
b- Kur'aana e kaaye:
Ina woodi deftere les liitonde "leydi" ko nde ruttorde arane-
re wonnan'de dude keewde e nder aduna he. Professor
Farank press, ko gooto e winndu6e deftere nde, o woniino
diisneteedo hooreejo leyde Amirik dentude to barjnge gan-
ndal, hono Jimmy Cartere, o wonii kadi hoorejo akadiimi
ngenndi wonan'de nganndal to washigton. ndee deftere wi'i:
kaay^e ina njogi dadi leslesi, dii do dadi ko ubbiidi to lug-
gidi ndeer leydi, ko rewi heen kadi kaay^e ina njogii mbaa-
di nanndundi e perjde [ndaar nate7,8,9] ko wano nii Kur'aa-
na siforii kaay^e, (nde Geno daali e Kur'aana teddunde,
(' ) woni mbo waawaa janngude binndi.
(2 ) Lefol widiyo "ko dum woni goonga".
mbele min mbacfaani leydi ndii ndacfcfudi min mbadi kaa-
ye [perle] de perjde] (').
Natal[7]ina holla won 'de kaaye ina njogii dadi luggidoydi
nder leydi [leydi,
Press e siever
h 413.]
ndiyo ,
Natal[8] senngo maandinaango, kaaye de na peenyiri no
pende
jogiide
dadilug-
giddi
nyiBoyii-
di [ubbo
-yiidij
ndeer
leydi [Ceekgol leydi "Anatomy of the earth, CailleuX" h 220]
Natal[9] ina holla, ina laBdina kadi hono no kaaye nanndiri
e pende e ndeer bay di sabujogaade de dadi luggidoydi.
[gannal leydi hi 58: Earth science, Tarbuck and Lutgens].
ganndal leydi kesal tabitinii won 'de kaaye ina njogii dadi
luggi les ndalla leydi [ndaar natala9]
iuude Biritani Almaany kaaye Alp
Orop RUsi
datol kaaye kowkas
10
20
30
50
60
/'Ci
dow haayre
/ Q tolno maayo
cfacfol haayre
(' ) Simoore Naba'I aayeeje 6 haa 7.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
cfii cfo cfacfi ina mbaawi sowaade [6urde] tooweendi kaaye
cfe to dow leydi fotde laabi limtindi (').
E fawaade dow duum, korjngol
6urngol sellude e sifaade
kaaye e tuugnaade e kumpitale
kaalaade de, ko korjngol
"perjgal" ngam ko 6uri juutde e
per) gal mutat ndeer ndalla leydi.
Daartol ganndal ina anndina
won'de yia'nnde (theory) kaaye, haaloore e dii dadi, nde
anndaaka so wonaa hitaande 1865 (j.i) anndini-dum ko
ganndo koode to galle laaamu Birtani [Sir George Airy] ( 2 ).
Kaaye kadi ina njogii nafoore mawnde barjnge yii6nude
ko6jal leydi ngal sabu ede kada leydi ndi yeyaade ( 3 ).
Geno daali e Kur'aan teddunde: "o wacfi e nder leydi nyi6e
woto ndi wuurodaade e mon, e caalli e boli mbele ocfon
peewa" ( 4 ).
Yi'annde hesere wonan'de alluwal Teknotik kadi holli kaa-
ye de ina mballa e deeygol leydi ndi. T)ee do kumpitale
puddaaka faameede so wonaa nde alluwal ngal yiitaa e
nder fi6nde (decennie) jeego6ere e yirde noogasiire ( 5 ).
Mbele ina newantono neddo e yonta nulaado faamde ndii
mbaydi kaaye? mbele joomum ina miijotonoo nih won'de
dee kaaye mawde tiidde de o yi'ata yesso makko ina njehi
haa nder leydi ede mbadi dadi, hono no anndu6e teentiniri
dum hannde nih?.
(1 ) faamuye Jiyolooji kaaye e ndeer Kur'aana, Najjaar h 5.
(2 ) Leydi, Press e Sie6er, h 435. ndaar kadi faamuye Jiyoloji kaaye e Kur'aan h 5.
3 ) faamuye Jiyoloji kaaye e Kur'aan h 44 -45.
(4) Simoore nyaaki (Nahli) aaye 15.
( 5 ) faamuye Jiyolooji kaaye e ndeer Kur'aana, Najjaar h 5.
Ganndal leydi kesal ngal teerjtinii goongaaji kaalanoocfi e
Kur'aana ndeen.
6- Kur'aana e fucfcfoode aduna (ngonka):
Ganndal kesal wonan'de gooddi ji'otoodi e paamotoodi
engal la66ina won'de tagu ngu fow meedii won'de nder
dumunna e yontaaji tawa alaa ko wonndoo so wonaa ruulde
cuurki (ko gaasuuji pawondirndi niBBiddi tekkudi guldi) (').
Dum do ko gootal e puddorde ganndal gooddi mahdiwal
kesal tabintinowal.
Anndu6e jooni ina mbaawi yiide koode kese tawa haa jooni
ko de kedde cuurki ki, (ndaar nate 10,1 1) koode leerde de
nji'ataa jemma de mbaynoo kono tago ngo fof waanoo e
nder kii cuurki. Geno daali e nder Kur'aana teddunde:
"o woni dow ndoogu (asamaan) tawii ko ngu cuurki") 2 ,
sabu lesdi e ndoogu ina dow mum (naange, lewru, koode
e ko nanndi heen) fof iwi ko e kiin cuurki kaalaaki, eden
paama heen won'de ndoogu ngu e leydi ndi ngonnoo ko
huunde wootere narjngondirnde, refti heen di ngoodi kadi
di ceerti, gootel fof darii barjnge mum boowal cuurki wooti
, Geno daali e Kur'aana: "mate fulli en nganndah ndoo-
guuji di e leydi ndi ngonnoo ko murkulde wootere
min ceerndi di ( 4 ).
Dr. Alfred Kroner, gooto e 6ur6e lollude e ganndal leydi e
aduna he, ko o jarjnginoowo kadi to serjngo jiyoloji (gan-
ndal leydi) to dudal gannde leydi [institute of geosciences]
to jaa6i-haadtirde Johannes Gutenberg, Mains Almaany.
(1 ) hojomji tati gadiicfi: yi'annde hesere e fucfcfoode ngonka, Weinberg h 94 -105.
(2 ) Simoore Fussilat, aaye 11.
(3) heefer6e.
(4) Simoore anbiyaa'i, aaye 30.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
o wi'i:"micfen miijoo holto Muhammadu he6i cfee kumpite?
micfo fi6i aa6notaako omo he6a anndude huunde e iwdi
ndentaandi wonan'de aduno o, sabu anndu6e ke6aani an-
ndude ko nii gede de ngoniri so wanaa e ndeer dii duu6i
seeda batindiidi e huutoraade jokkorde ganndal pi6iide
jahrude yeeso to barjnge mbaylaandi kesiri (Teknoloji) ..
O wi'i kadi: "neddo mbo anndaa hay huunde e physics
nuclear gila sappo e nayi yirde 6ennunde, e miijo am o
waawtaa won'de e ngonka newnanoowa dum hunycitirde
yila (hakkille) mum tan won'de ko leydi e ndoogu iwdi to
gootel (').
Natal [10] ina holla hoodere hesere ende wonirii e ruulde
gaas punndi (nebula)
taw a dum ko kedde
cuurkiki aduna o fof
ummii e mum ki
(Atlas weeyo h 50:
the space Atlas,
Heather and Henbest)
Natal [11] ina holla
maayel cuddi (the
lagoon nebula)
duum ko ruulde
gaas e punndi njaa-
jeendi may re ko
60 hitaande leelewal
) lefol widiyyo, "ko dum woni goonga".
(ko limiyeer ina yaha fotde duu6i 60]cinycinycfi cfi nji'otaa-
ko (radiation ultraviolet) e koode guide no feewi goodde
jooni (jookli kunycugol winndere).
c- Kur'aana e ngaandi necfcfo:
Alia daali e nder Kur'aana e gooto 6urdo bon'de e fulli en (
heeferaa6e) kadnoodo nulaado juulde to Kaaba: "accu mo
so o woppaani ko o wadata ko maa min poodir-mbo tiinol
makko, tiintiinol penngol goopngol" ('), tiintiinol ko: tiinde.
.. holko wadi Alia sifforii tiinde ndeer Kur'aana won'de ko
fenoore woopoore? holko wadi o wi'aani neddo o e hoore
mum ko penoowo goopoowo? hoko waddi tiinde e fenaa-
nde e goopol?.
Si en ndaarii yn'al tiindi, maa en taw ngardiindi tiinde nde
ko doon ngaandi woni (ndaar natal 12). Holko ganndal gol-
le (fisiyooloji) wi'i en e golle oodo nokku? deftere wootere
inniraande (lwdi ganndal hutto e golle terde: Essentials of
Anatomy physiology) haali e oo nokku: 6aawo ndaarde
e66o e dille badooje e yeeso tiinde, ko doon woni arannde
tiinde. Ko doon woni pottal 6oggi tiinde ( 2 ).
Defetere nde wi'i kadi: "ko yowitii e denndugol nokku o e
wadde dille, omo fi6i kadi won'de oo dulaa kanyum wonin
yii6irde gollal nganygu. Wadde oo dulaa ngaandi kanyum
heerorii e66aade moyy^e e bonde fof, ko kanyum jogii
mbaadiiji haalde goonga e fenaande. E dow duum, siforaa-
de tiinde fenaande e goonga ina hawri e sifa neddo penoo-
wo maa badoowo bonannde, wano Alia toowdo o daaliri e
(' ) simoore Alag, aayeeje 15,16.
( 2 ) iwdi ganndal hutto e ganndal terde, Seely e wod6e, h 21 1 . laar kadi the human
nervous system, Noback e wod6e, hh 4 1 0-4 1 1 .
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
Kur'aana teddunde nde: "tiintiinol penowol goopowol" (').
Natal [12] ina holla dulaaji golle wonan'de bannenano e
feccere taarol kufol
paftol dille mawngol
nyiibirde dille
nokku
tiinde —
ngaandi e nokku tii-
nde yeesoojo gondo
yeeso kufol
ngaandi ndi...
Anndu6e kunycaani
dee golle keeraniide
nokku yeeso tiinde
si wonaa e duu6i
capande jeego'o
6ennudi, ko dum professor (kines L moor) wi'i ( 2 ).
nokku meedircfo
nokku coi'rcfo
nokku jii'rde
jjg paftol yii'de
Lokku haala tinaaka
nokku nanircfo
paftol nancfe mawngol
d- Kur'aana e maaje e caalli:
Ganndal kesal yiiti won'de nokkuuji maaje de kawritta di,
mayo welngo e haadngo, ina wadi heedo hakkunde majji
ngoo heedo ina fecci maaje de, tawa wooto fof ina heddorii
keeriindi mum, foti ko nguleeki wolla lammeeki walla
tekkeeki ( 3 ).
Yeru ndiyam maayo raneewo hakkundeewo ina naata e
ndeer Geec Atlantik rewa e haayre Taarik fotde teemedde
kiloomeetarji e luggeeki ujunere meetar, tawa engo heddori
nguleeki e lammeeki e tekkeeki mum pamduki, ndiyam
maayo raneewo debboya les e kii luggeeki.Ndaar natal [13].
(' ) iwdi ganndal hutto e ganndal terde, Seely e wod6e, h 21 1.
( 2 ) kaawniide ganndal fii tiinde: Al-ijaaj Al-elmi fi annasiya, Moor, e wod6e, h 41
(3 ) Puddorde ganndal maaje geec, Davis, h 92-93
Natal[13] ina holla ndiyam maayo raaneewo hakkundeewo
edam naata e ndeer Geec Atlantik rewde epaadol Fello
Taarik, edam heddorii keeriidi majjam tolno nguleeki e
geec Atlantik
maayo raneewo hakkundeewo
& 800
"% 1000
1 1200
- 1400
ndiyam atlantik
eki mui
: yam maayo raneewo
kkundeewo
^ paadol fello
.v 3 lammeeki mum +36.5% o
Taarik
lammeeki e tekkeendi pamdundl, tawa wadi ko heedo
seerndungo hakkunde kan'je didi (nguleeki ki ko e ngabbir-
de Selsi'us).
Hay si tawii ndeer dee maaje ina woodi bempey^e toowde
e warangooji keewdi semmbe e y^ergol e duttagol, kono
diyy^e majje naatondirtah de taccataa heedo ngo.
E ndeer Kur'aana teddudo Alia daali ngoo heedo hakkunde
maaje didi kawrooje de njillodirtah: "o nuli maaje cficfi
kawrooje, heedo na hakkunde majje cfe naatondirtah" ().
Kono Kur'aana nde haali ngoo heedo wonngo hakkunde
dee diyy^e belde e lammude, o jarjtike goodgol "heedo ha-
doowo" won'dude e ceerndol ngol: "ko kanko nuli maaje
cficfi cfe, ngoo na weli yem ngoo na haacfi rok o wacf i hak-
kunde majje heedo e ceerndol kacfowol" ( 2 ).
Ina gasa wooda naamniido wi'a: ko wadi Alia daali heedo
ngo, ndeer Kur'aana, tuma nde innata ceerndol gonngol
(' ) Simoore Arrahmaan, aayeeje 19, 20.
{- ) Simoore Al-furkaan, aaye 53.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
hakkunde diyye cficfi cfe (mbelcfam e lammucfam) o haa-
laani heedo ngo tuma nde o haalaata ceendol hakkunde
maaje de?!
Ganndal kesal yiiti to juppirdi caalli do diy^e didi de
kawritta do ngonka ka ina seerti e do diyy^e maaje de kaw-
rata do, tawii kadi to juppirde caalli do dulaa yorto (pycno-
cline) ina seerti [falti] to barjnge tekkeeki te de jaggondi-
raani, ina seerndi ommboode didi. Ngol ceerndol (dulaa
ceertugol) lammeeki mum ina seerti e diyy^e belde e lam-
mude de ('). (ndaar natal: 14).
Natal [14] ina holla taye juutmaaje ina holla lammeendi
(feccere e ujunere %0)
Tupporde caangol
diyye caangol belcfe
nokku
diyye maayo
ceergol lammude
%o
naatondiral dariidi
e nder yuppirde caanngol eden mbaawi yiide do dulaa
ceergol hakkunde mbeldam e lammudam (ngardiindi gan-
ndal piiltiide: introductory Oceanography, Thurman h 30)
ngal kumpital yiitaaka so wonaa ko wattandii, e huutaraade
liggorde jahrude yeeso barjnge 6etgol nguleeki e tekkeendi
e taaygol Oksojiin ekn...yitere neddo 6olde waawa yiide
ngol ceergol hakkunde dee maaje didi kawritde ede mba'i
men no maayo wooto nih, kadi yitere 6olde waawaa yiide
peccogol ndiyam dam pecce tati e yupporde caalli he:
(' ) ganndal maaje geec, Gross, h 242. Ngardiini e ganndal maaje geec, Thurman,
h 300 -3001.
ndiyam mbelcfam e lammucfam e dulaa ceertugol majje.
Kur'aana e maaje lugge e bempey»y*e nder ndere:
Geno daali e nder Kur'aana: "wolla hono ni66e e nder
maayo luggo woodngo (tewru) ina hippicfum bempeyye
edow bempeyye ruulde ina dow mum kadi, ni66e dow
ni66e so o yaltinii jurjngo makko o cfe6ataa yiide ngo, mbo
Alia wacfanaani leelewal o danyataa leelewal" (). Alia ina
sifoo, e dee aayeeje Kur'aana, ni66e gonde e nder maaje
e nder piiltiide luggidde to neddo yaltinta jurjngo yeeso
mum tawa waawata yiide ngo e ndeer dummbudi maaje,
ni66e gonde e nder maaje de e piiltiide ngoni ko e dum-
mbudi maa won teemedde didi meeter, lees kii do luggee-
ki hay leelewal woodani toon. Ndaar natal [15] ( 2 ).
Leelewal fof woodaani les luggeeki 1000 meeter, neddo
waawah mutde ko yawti 40 meeter so wonaa huutorii mu-
toojee (sou-marins) e kuutorde godde keeriide.
Natal [15] ko woni
hakkunde 3-30 e
nder teemedere
e lewlewal naange
ina ruttitoo e dow
maayo ngo, e oon
tuma mbaadiiji jee-
didi fof6uuccete
gootel gootel e ndeer
teemedde didi meeter gadani di, so wonaa nbaadi mbulaari
(blue) (piilltiide h 27).
Q ) Simoore Annuur, aaye 40.
( 2 ) Maaje geec, ElderPernetta, h 27.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
Anndu6e nyiiti cfee ni66i ko 6ooyaani, 6e njiitiri cfum ko
gecfe kuutorcfe keeroriicfe mutgol mballi6e mutde e nder
dummbucfi piiltiidi. Eden mbaawi faamde e aayeeje Kur'-
aanajawtude: "endermaayo luggicfngo ina hippori bem-
peyye e dow bempeyye duule ina ngoni dow mum",
won'de diyy^e lugge e ndeer maaje e piiltiide de ko ko hip-
pira bempeyy^e e dow bempey^e godde, ina laa6i won'de
dental bempeyy^e didabal ngal ko bempeyy^e ngonde e
ndalla maayo de ngam o wi'i 6aawo mum ruulde ina dow
mum, kono holi dee bempeyy^e gadane? anndu6e njiiti ko
6ooyaani bempeyy^e nder-ndere ina ngoodi (ede mbada
ngam tekkugol lommbingol hakkunde ommboode jogiide
tekkeele certude ('), ndaar natal [16].
bempeyye dow
diyye burde tekkude
diyye burde hoyde
*!***
natal laarannde
Natal [16] bempeyye nder-ndere (interfaces) hakkunde
ommboode diyye didi ceertude tekkeendi: heen wootere
ina tekki (wonnde les nde), dimmamdam 6uri famdude
tekkeendi (wonnde dowd nde) [ganndal piiltiide h 204:
oceanography].
) ganndal maaje geec, Gross, h 205.
Bempeyy^e nder-ndere ecfe kippi diyy^e lugge e nder maaje
e piiltiide, sabu diyy^e lees de tekkeendi mum-en 6uri tek-
keendi gonde dow de, bempeyy^e ndeer de ede mbada no
bempeyy^e dow de nih, ede mbaawi helde haa laa6a hono
de dow de, kono neddo waawa yiide de nder de, de ngan-
ndortoo ko rewindaade baylitale nguleeki e lammeendi e
nokku dottaado (').
cf-Kur'aana e duule:
Anndu6e njarjngii nooneeji duule ceertudi, 6e tawii duule
to6o ina mbadiroo e mbaadi nju66udi e taa6e toddaade
ka66ondirde e nooneeji keneeli e duule, gooto e nooneeji
duule to6o de ko ruulde fawondirnde(cumuionimbus) anndu6e
tommbo weewo mbadii widto holno ruulde fawo-ndirnde
wadorto e holno nde yaltinirta to6e e marmballe e maje fof
, 6e tawi ruulde nde rewata ko pele garoojede:
1 -henndu soggat duule de puddoo fawondirde ndeen nduu-
lon tokosoy ndenta e dulaa gooto (cumulus) [ndaar natal 17,
18].
2- 6asondirde: ndeen nduulon toko son kon ngona e 6aso-
ndirde faa wona ruulde mawnde ( 2 ) [ndaar natal 18,19].
3-joowondiral: so nduulon tokoson kon 6asondirii toowa
nder ruulde 6urnde mawnude ngam wempey^ere henndu
rjabboore, rjabbugol ngol 6uri semmbirde ko to ny4i6irde
(leriinde) ruulde nde gaa ce6tameeeje de ( 3 ).
(1 ) ganndal maaje geec, Gross, h 205.
(2) Soomdu weeyoyankeeru (Atmosphere), Anthes e wocf 6e, hh 268-269, e ganndal
tommboorde weeyoyarjkooje, Miller e Thompson, h 141.
( 3 ) bempeyye henndu nabbooje de na 6ura doolnirde hedde caka ruulde nde adii
saraaji di, sabu duule taariide dum de no kada 60060I.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
"Dee cfo bempeyy^e henndu rjabooje kanyje 6eydata ruulde
nde immoraade les faade dow, haa joowondira [ndaar nate
19 (b), 20, 21]. Ngol doo 6eydorgol dow wadata ruulde
nde wertaade e dulaaji 6urdi 6uu6de e soomdu weeyo ndu,
doon noon fuddoo wadde baade, hede 6eydoo hede 6ey-
doo faa wonta baade ndiyam e marmalle mawde buy, wem-
pey^ere henndu nde natta waawde jogaade dum, ndeen fud-
doo yan'de e mbaadi to6o e marmballe (').
Natal [17] natal iwde e lewru weeyo (satellite) ina la66ina
duule ede payi to
dulaa dentirdo to B,C
, D. Laanye de ina
njoopi huccitirde hen-
ndu (deftere huuto-
raade satelite ngam
anndude fiyakuuji
weey, Annderson e
wod6ehl88).
£ *<f
yaawgol duule leesdude
1948-2152 Sept. 1967
Natal [18] tay^e duule tokoose (duule pawondirde: cumulus)
ina payi to dulaa
dentirdo to hedde
jookli to, heden
cooynoo toon
ruulde fawondir-
nde mawnde
(deftere duulee e
duleedi: clouds
(') Soomdu weeyoyarjkeeru (Atmosphere), Anthes e wocf 6e, h 269. E ganndal
tommboorcfe weeyankooje, Miller e Thompson, h 141.
and storms Ludlam, alluwal 7.4).
Natal [19] (a) tay^e duule tokoose jonyiide (cumulus) .
10 -
i
(A) Tolno duule ceercfe
*
(B) hede njoowondiri, baade ndiyam de paltoraa ko
maande*, (soomdu weeyo (the atmosphere), Anthes e
wod6e, h 269)
Natal [20] ko ruulde fawondirnde 6aawo joowondiri, to6o
fuddoo yaltude e mum (weeyo, Bodin, hello 123)
Geno daali e nder Kur'aana:
"mate a yi'aani Alia no sogga
ruulde, o renndina (firm kadi o
fawindira cfe, nji'aa to6o yalta
e majje" ().
Anndu6e tommborde weeyo
mbaawaani yiitude dee la66i-
nale so wonaa ko sakkitii ko,
e huutoraade gede anndal
yahrude yeeso wano laade di-
wooje (piirooje) e lebbi peewnaadi e kompiyotar e gollirde
godde, ngam widtude keneeli e kuccitirde mum, e 6etde
(' ) Simoore Annuur, aaye 43.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
leppeendi e baylitagol mum e dottude tolnooji e baylitagol
nyoyyo weeyo (').
"Baawo nde aaye gadano o la66ini ko faati e duule e to 60
mbo haali ko faati e jaangol (peewol) e maje: "omo jippina
ko wayno pelle ummorde e asamaan o won'dude e 6uu6ol,
o okka cfum mbo o yicfi, o hacf a cfum mbo o yicfi, ndaneeri
majal mum na cfe6a nawde gite" ( 2 ). Anndu6e tommborde
weeyo tawii won'de dee duule pawondirde jippinooje jaa-
ngol tooweendi majje na wona pele 25000 haa 30000 (duum
ko: 7,4 haa 7,5 miil) ( 3 ), de mba'i kono perle wano Alia sifo-
ri de ndeer Kur'aana teddudo o: "omo jippina pelle iwde he
asamaan o" (laar mbaadi 21).
Natal (21) ruulde
fawondirnde
ndoondiire.
Oo aaye Kur'aana na
waawi iirtude naamnal: ko wadi aaye o wi'i (ndaneeri majal
mum) te mbo joopii ko 6uu6ol? mbela dum firti ko 6uu-
60I woni ko wadata maje?.
Accu ndaaren ko deftere {tommborde weeyo hannde: mete-
orology today) wii heen, nde wi'i ruulde nde na wonta loo-
wannde kuuraa si 6uu6ol yanii dow mayre, 6uu6ol tekku-
(') Rorjkin'gol (kaawniicfe) Kur'aana teddocfo e jammin'de nooneeji keneeli e
duule e to6o, Makky e Wod6e, h 55.
(2 ) Simoore Annuur, aaye 43.
C ) Ganndal tommborde weeyo, Meller e Tombson, h 141.
ngol ngol so memii cfum na fennda baade de, nguleeki cuu-
dinooki dummbitoo. T)uum wada dow marmalle de 6ura
wulde ko taarii ko 6oode galaas de, so marmalle joorde de
memondirii e 6oode galaas de dum wada peenyndi hul6i-
niindi, sabu Elektonji 6urdi 6uu6de na dunyondira e 6urdi
wulde, doon noon dum loowoo
loowdi deeyre: negatif (-) hono
ngol jirgitagol kadi na wada si
nbaadon 6uu6kon yot memo-
ndirii e marmalle joorde de,
ndeen kelatinon 6oode galaas
pamaron ngidda tawa ekon
ngoni e loowdi dillere: positif
(+). T)ee serjde 6urde hoytude,
gonde e loowdi dille, henndu
y^awooru 6ama de faade dow ruulde he, marmalle gonde e
loowdi deeyre njanira barjrje lees ruulde nde, ndeen lees
ruulde nde wonta e loowdi deeyre. T)ee loowaade e mbaa-
di deeyre yaltina loowande wonta maje (may^e).
Eden ke6a e kaa haala, won'de ko marmalle 6uu6ol woni
huunde 6uratnde renndude e yaltin'de maje (').
Ngal kumpital ko faati e maje yiitaa ko ko 6ooyaani. Haa e
hitaande 1600 jibineede Iisa ko miijo Aristo tan jaalinoo ko
faati e tommborde weeyo, wano ko o wi'annoo: ko soomdu
(kuufol) weeyo ndu wadi ko poofirdi didi: leppungol e
cojjungol (joorngol), o wi'annoo kadi: rigaango ko hito
peerondiral poofirgol cojjungol e duule gonde sera mum, e
won'de majal ko ku66ugol e sumgol poofirgol cojjungol
(1 ) ganndal tommborde weeyo hannde, Ahrens, h 437.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
32
wa'a no jayngol geeytungol (koyngol) (').
Dum ko yoga e miijooji tommborcfe weeyo jaalinoocfi nde
Kur'aana tedducfo o jipporta wahyu gila sappo e nayi yirde.
e- jowe anndu6e e dow kaawisaaje ganndal e nder Kur'-
aana teddunde:
ko arata cfo ko yoga e jowe anndu6e ko faati e kaawisaaji
ganndal e nder Kur'aana, dum fof dum eggaa ko e lefol
(n6k: widiyo) ngol tiitoonde mum woni: "ko cfum cfo woni
golonga" e nder ngol lefol ada waawi yiide nanaa 6ee an-
ndu6e e6e ngadda jowe ma66e garooje doo de: so a yidii
he6de e lefol ngol ado waawi naatde e ndeer tufnde:
www.islam-guide.com/truth
1- doktoor T.V.V.Persaud jarjnginoowo huttude (ceekgol)
ko cafroowo sukaa6e e nyabbuuji rew6e e rjarwin'de e gan-
nde jibinirgol, to jaa6i-haadtirde Manitoba Winnipeg,
Manitoba, Kanada, o wonii hooreejo serjngo hutto maa won
duubi 1 6, ko o ganndaado no feewi e ndee do lowre o win
ndii o rewtiima maa won 22 deftere, ko noon kadi o saa
ktii ko 6urata 181 widto ganndal. E hitaande 1991 o he6i
njeenaari 6urndi mawnude to barjnge hutto (anatomy) ndiin
wonij.c.b. tawako Kanadaanaa6e heertorii6e oo dobarj-
nge ndokketeendi. Nde o naaamnaa ko faati e kaawisaaji
ganndal e nder Kur'aana di o widti e mumen, o wi'i:
no kaaliranaa-mi nih won'de nulaado ko gorko mbo waa-
waa jarjngude e winndude humam'binndi, ko adii 14 yirde
yawtunde. Si humam'binndi haalii dee kumpitale lugge
(1 ) golleeji Aristo eggaacfi faade e Anngele: ganndal tommborcfe weeyo tumbitere
tata6ere,Ross e wocf6e, hh 369a-369b.
-cfum cfo ina addana yim6e mugeede- tawa kumpitale de
ko cellude, miin e hoore am mi waawaa yiide no dum
wonirta fernyaade tan hawra heen. Gede godde kadi cellu-
de nani toon. Miin kadi no Dr. Moore nih mi yi'aani sad-
teende ja6de ko Alia lorjngini dum walla wahyii dum
nulaado.. Dr. Persaud haalii ayeeje keewde e hadisaaji
keewdi nder yoga e defte makko, hono no o haaliri aayeeje
Kur'aana e hadisaaji nulaado e nder batuuji di o wadannoo.
2- Dr. Joe Leigh Simpson, ko o jarjnginoowo, hooreejo
serjngo nyabbuuji rew6e e rjarwin'gol e ganndal ronaaroni
neddarjke, to dudal safaara Baylor, Houston, Texas, USA,
ko yawti. ko jarjnginoowo hooreejo serjngo nyabbuuli rew-
6e e rjarwin'gol to jaa6i-haadtirde Tennessee, Memphis,
Tennessee, diiwe dentude (USA), o wonii hooreejo dental
yenygol (fertilite) to Amrik. o he6ii njeenaaje lim-tinde,
ena jeyaa heen njeenaari dental jarjnginoo6e rjarwin'gol e
nyabbuui rew6e hitaandel992, o jarjngii hadiisaaji nulaado
didi gaarooji di: (tago gooto e mon ina renndinee e reedu
yummum balcfe capancfe nayi) (), (so tawii to66ere danyii
e ndeer reedu balcfe capancfe nayi e cficfi Alia nula malayka
e66a cfum, o taga nancf e mum e jiicf e mum e nguru mum
e teewu mum e yi'e mum) ( 2 ). E widto makko yaajniingo e
dow dii do hadisaaji didi, o tawii won'de balde capande
nayi gadane de ina maantinii e badagol 6innde nde, cellu-
gol hadisaaji ngol battinii e makko, o haali kaa do haala ko
e batu wootu ngu o tawtoranoo, o wi'i: dii hadisaaji didi
nganndinii-kam 6eydagol 6innde ko adii balde capande
(' ) habri cfum ko Bukaarii e Muslim.
(2 ) habri cfum ko Muslim.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
nayi. Yeewtoo6e cficfo wocf6e kadi kaalii ko faati e ndee
to66ere e oo bimmbi, waawaa won'de, dii do hadisaaje
ngonaano tuugniidi e ngooroondi ganndal goodnongal
saanga nde di mbinndetee. "Duurn firti ko diine e ganndal
luurondiraani, ko yanti heen, diine ina feewna ganndal e
to66e gannde keewde. ina woodi e ndeer Kur'aana kumpi-
tale pennyinanoode gila jire limtinde jawtude cellugol
majje tabitii ko wattindii ko, dum ina teerjtina won'de
Kur'aana ko Alia jippini dum e nulaado. . .
3 -Dr. E. Marshall Johnson, ganndo ko faati e hutto 6alli e
guurdi (biologie) to jaabi-haadtirde Thomas Jefferson
Filadelfiya, Pensilfaniya, diiwe Amirik denndude, o wonii
toon jarjnginoowo duu6i 22, e gardiido serjngo hutto, o
wonii kadi jiiloowo dudal Daniel Baugh, o woni kadi gar-
diido dental widto kaawniidi tagooje. Johnson winndii ko
6uri 200 widto. E hitaandel981 e nder batu cellal wadnoo-
ngu to Dammaam to Sa'uudiya, nde o tottirta widto makko
nde o wi'i: (ko ra66idi ko, Kur'aana sifaaki mbaadi boowal
6innde tan haadi doon, kono teerjtinii kadi tumaaji nder-
nderi gondi e nder 6irjngel he ko faati e tago mum, maw-
nugol mum na holliri jolooje de ganndal kesal anndini ko
6ooyaani), o wi'i kadi: (ngam won'demi kumpitiido ko faati
e ganndal, mbaaw-mi gollondirde tan ko e gede de nji'at-
mi de, mido waawi faamde ganndal 6idde (embryologie) e
ganndal guurdi, mido waawi kadi faamde korjngudi pirta-
naami e Kur'aana di. Hono ndokkir-mi yeru ko adii ko, so
tawii mido waawi ruttaade e oon yonta, mido anndi ko
nganndu-mi ko hannde, won' dude e heddoraade kattande
am waawde sifaade, ndeen siforaade piiji di (kuuje) wano
di ciforaa e Kuur'aana nih, maa ngantin e am, miin mi alaa
hujja salaade won'de nulaacfo he6i cfee cfo kumpitale ko to
dulaa goo, ede mi yi'aani fof ko woorindiri dum e miijo
wiingo ko Alia naatti e ko Muhammadu winndi ko) (').
4- Dr. William W. Hay, ganndo lolludo e anndu6e ko faati
e maaje, ko o jarjnginoowo Jeyolooji to jaa6i-haadtide
Koloraado, Boulder, Koloraado, Diiwe Amrik dentude, o
woniino mawdo [jaalal] jarjngirde Rosenstiel heertoriinde
maaje e coomli weeyo, jaa6i-haadtirde Mayami, Folorida,
Diiwe Amirik dntude.
Caggal naamnondiral baddanongal e Dr: Hay ko faati goo-
ngaaji di Kur'aana jarjtii e maaje jiitaadi ko 6ooyaani, o wii
:(dum ko huunde mugoore "jaaknoore" won'de dee kumpi-
tale baade nih ina ngoodi e nder binndande Kur'aana 6ooy-
de, haaniino tawa mida jogii dabare no mi anndira holto
dee kumpitale gummii, kono ko haawnii heen, ko dee
kumpitale do e ngoo widto ko yidde hunycude e anndude
paandale yoga e yn'e). Nde Dr. Hay naamnaa holto Kur'aa-
na foti yx)ogde, o jaabii o wii: (moyyih, miin njii-mi dum
waawi won'de tan ko to Alia)..
5- Dr . Gerald C. Goeringer, jarjnginoowo ganndal cellal
6idde, to serjngo ganndal guurdi keerorngal selileer, to du-
dal safro jaa6i-haadtirde Jorjotaawon Wasintoon, Diiwe
Amrik dentude, e ndeer batu cellal jeetata6u wadnoongu to
Arab Sa'uudi, nde o tottirta widtooji makko coomordi aa-
yeeje Kuur'aana o la66ini, e dow sifaa piiltiido, mawnugol
neddo gila nde diyy^e de njillondiri, haa nde fudi terde.
(') Muhammadu (jkm) wonnoo ko humambinne o waawaano winndude o waawaa-
no janngude, kono omo fidatnoo won'dii6e makko Kur'aana. Ombo yamiratnoo
yoga e ma66e yo mbinndu Kur'aana.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
[36j
Ete wano cfum cfo laa6de e timmude woodanooka ko adii,
ko faati e mawnugol neddo to barjnge reggondirde e to
barjnge inde kedtaade e sifa, ko 6uri heewde (jaalaade), so
wonaani fiyakuuji di fof, oo do sifa yonta mum adii ko juu-
ti winndanoo e tumaaji ceertudi ko faati e 6idde e mawnu-
gol mum-en nder binndaade ganndal 6ooyde fotde yontaaji
keewdi)..
6-Dr. Yosihid Koja'i, ko o jarjnginoowo to jaa6ihaadtirde
Tokyo, Honngo, Tokyo, Japon, o woniino gardiido tom-
mborde weeyo ngenndiyarjkoore, Mitaka, Tokyo, Japon, o
wi'i: (mido mugaa ko tawmi dii goongaaji ndewu "astrono-
mique" kaalanooma e Kur'aana. To barjnge amen, anndu6e
ko faati e ndewu wuurdaa6e 6e gimmiima e jarjngude tay^e
tokoose no feewi e tagoore nde. min njarjtiima tiidnaare
amen mbela mbaawen faamde tay^el tokosel, ngam huuto-
raade teleskoop waawah hollude en so wanaa tay^el tokosel
e ndoogu he, ko aldaa e miijaade yiide aduna o fof. Sabu
dum 6aawo jarjngude Kur'aana e jaabaade naamne, mido
tammi mido waawi danyde laawol paangol e hunycude
aduna o).
7- Tejatat tejasen hooreejo Serjngo seeko to jaa6i-haadtirde
Ciyang May, Taylande, o woniino jaalal dudal safro jaa6i-
haattirde to, e nder batu cellal jeeta6u mbadnoongu Sa'udi-
ya o haftii o wii: e nder dii duu6i tati battindiidi mido him-
miri Kur'aana e widtooji am, e ko nganndumi e nguu do
batu mido fi6i huunde fof ina winnndii e nder Kur'aana gila
sappo e nayi yirde yawtunde, ina haani won'de goonga tabi-
tiniraado jokkorde ganndal. Tawde muhammdu anndaano
jarjngude, waawaano winndude: wadde o wonata tanko
nulaado, gaddando en dii do goongaaji di o lorjnginaa
ngoni leelewal, tawa cfi iwi ko e barjnge kaan'ducfo e won'-
de tagcfo, oo cfo tagcfo wonata ko (Alia). Rewi heen, ko
yontii nde mbi'eten "deweteedo alaa so wonaa Alia,
Muhammadu ko nulaado Alia). E wattan mida haani wel-
tinirde on ndii nju66undi labaandi njoodndi wonan'de nguu
batu, mi naftoriima wonaa tan to barjnge ganndal wolla dii-
ne, ko noon kadi danyir-mi fartarjrje (baawal) mawdo haw-
rude e anndu6e lollu6e heew6e e faggaade sehilaa6e hes6e
e nder tawtoraa6e batu ngu. Ko 6uri mawnude ko paggii-mi
e garal am do ko: (deweteedo alaa so wanaa Alia, Muham-
mdu ko nulaado Alia) e ko ngontumi juuldo ko. Caggal dii
do yeruuji di njii-den e kaawesaaji ganndal nder Kur'aana,
e 6aawo jowe anndu6e de njii-den, heden naamnoo ko'e-
men dee do naamne garooje: mbele dee do kumpitale gan-
ndal jiitaade jooni e barjngeeji seertudi jarjtaade e nder
Kuur'aana de hawru heen tan? mbele ina waawi won'de
tawa ko Muhammdu winndi oo Kur' aana? Walla ko neddo
goddo? Jaabowol gootol newingol ko: oo Kur'aana ko haa-
la Alia lorjnginaaka immorde e Geno toowdo on..
Ngam 6eydude kumpitale e nder geese (internet) defte,
leppi (lifi), yillo ndee do tufnde(wonirde):
www. islam-guide com/scince. wolla noddaa gootal e dente
gonde e hello wonngo wattan ndee deftere.
2- hacfaare (rorjkin'de) mawnde e addude simoore wootere
hono cimooje Kur'aana tedducfo o:
Geno daali e nder Kur'aana: (so tawii odon sikkitii e ko min
njippini ejiyaado amen o ngaddee simoore wootere nan-
ndude heen, noddee seedeeji mon tanaa Alia sitawii odon
ngoorjdi, so on mbadaani, te on njogorani wadde, wadde
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
kulee jayngol (yiite) ngol teene mum woni yim6e e kaaye
keblanangol yeddu6e, weltinir goor)cfin6e gollu6e ko
moyyn 6e gese cfe caalli ndogata les mumen) (').
Gila Kur'aana o jippii ko adii sappo e nayi yirde yawtunde
hay gooto hattanaani addude bano wootere e cimooje Kur'-
aana foti ko e njoodndam gaddiin wolla jottagol maana, e
labegol e nyeenydude laawdin'gol mum e sellude kabaruuji
mum e laa6tude wakaruuji mum, e sifaaji goddi e sifaaji
timmal. Ngam anndude, 6uri ra66idde e cimoore Kur'aana
ko (simoore kawsara, torjngoode mayre ko 108) nde wadi
ko korjngudi sappo tan, dum fuu e waade noon alaa kattan-
do huccondirde e ndee haadaare naane (ko 6ooyi) e jooni
fofo
■J
o
t
jSS&A.
JBfc JR 3Bt 3K 3Rr 3B& 3K 4& 3B^ <£&■ 3B& «B» 9> Mk- ■&& 3» «■ ^C v
Yoga e fulli en (heeferee6e) anynoo6e nulaado etinooma
dartaade ndee hadaare (rorjkinere) kono 6e cooyi, Kur'aana
fof e jippaade e demmgal ma66e 6e ndorjkih, etee aarabee-
6e e yonta nulaado ina keewnoo ganndal no feewi to barj-
nge maanaa demngal, e6e nju66inannoo jimdi e lelngo
(' ) simoore Bagara, aayeeje 23-25.
(2 ) finnde e gannde Kur'aana, Jarkasii, Tumbitere 2, h 224.
yoocfgo e jottogol faandaare timmungol, haa jooni cfiin jim-
cfi ina keddii ina njarjngee, jarjngoo6e ina njoodaa di haa
jooni, kono 6e koriima addude hono mum.
3-wakaruuji deftere seniinde e nulegol Muhammadu
(j.k.m) Annabiijo lislaam.
Wakaruuji deftere seniinde e nulal Muhammadu (jkm) Ko
finnde goorjdugol lislaam, pille de ina ndarii yeeso goon-
din6e deftere seniinde nde
(tawreeta) e nder tumbitere
dimmitaandel8 muusa wi'i:
"joomiraado wi'i-mi: 6e moy^-
ynnii ko 6e kaali, maa mi
ny4i6nan6e annabi iwde e
ma66e, nanndudo e ma, mi
wada haala am e hunduko
makko o haalana 6e kala ko mbaggin-mi mbo heen, kala
neddo mbo nanaani haala ka o haalata e innde am maa mi
naa6nito dum)..
Eden paama e dee do yn'e, won'de nelaado ina foti siforaa-
de keeriide garooje de:
1 -maa o won nanndudo e annabi Muusa.
2-o iwata ko e musid6e Israayiila en hono 6i66e Ismaayiila.
3 -maa Alia wad haala mum e hunduko oo annabi jogordo
fenynyin'de kala ko Alia yamiri dum.
Jooni mbidten dee do keeriide e nbaadi luggiddi..
a- annabi nannducf o e annbi Muusa:
ina sadi danyde annabaa6e dido nanndir6e no Muusa e
Muhammadu nih, gooto e ma66e fof addi ko loyol den-
ndinngol e laawdin'gol nju66udi nguurndam, gooto e ma6-
6e kala huccondirii e any6e mum kadi fooli 6e e mbaadi
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
40
kaawniindi, gooto e ma66e kala ja6aama won'de annabi
laamcfo, gooto e ma66e kala ferii ngam fewjaneede warngo
. So tawii ko nanndugol hakkunde Muusa e Iisa, wa'aani no
nanndugol hakkunde Muusaa e Muhammadu, tee kadi
6e nanndaani e to66e godde taywde ceetugol, ko wayno
jibinegol goowangol (yumma e baaba), e nguurndam 6es-
ngu, e maaygol Muusaa e Muhammadu fof, tee Iisaa maa-
yaani. Ko jiidaa e duum, yimm6e Iisa ndaardannoo dum ko
6iy Alia wonaa annabi mbo Alia nuli hono Muusaa e
Muhammadu nih, e hono juul6e ngoorjdiniri annabaagal
Iisa nih, e fawaade dow ko 6enni ko wakaruuji deftere
seniinde di njowitii ko e Muhammadu wonaa e Iisa, e
teskaade Muhammadu [j .k] 6uri nanndude e Muussaa so en
mbaddii mo e Iisa. E barjnge goddo ina leyy^ee e Lin'jiila
yuuhanna yahuude en ina panndinoo wakaruuji tati ceertu-
di:
1- gargol Iisa. 2-gargol Iiliyaa, 3- e gargol annabi.
dum do ina laa6ti e naamne tati naamnanoode Yuuhanna
Maamadaan (Yahya), (dum ko seedtannde Yuuhanna nde
yahuuda en nuli ummaade Orsaliim wagee6e e laawiyarj-
koo6e, yo 6e y^am mbo holi aan? o jaBi o yeddaani o nyii6-
nani 6e: miin mi wonaa Masiihu, 6e naamnii kadi wadde ko
a holi oon, ko a Iiliyaa? o wii: wonaa miin,ko a Muhamma-
du? o jaabii: mi wonah), (Yuuhanna 1:19-21).. so en ndaari
e deftere seniinde jogiinde binndi sera maa en taw e seraaji
he korjngudi annabi (prophet) to yuuhannal :21, dii do korj-
nrjgudi njowitii ko e annabaagal jarjtangal e tasniya ngal 18
: 1 5, e 18:18, eden cu6ta e kaa haala won'de wonaa Iisa faa-
ndaa e annabi jarjtaado to tumbutere "tasniya" 18:18.
b- ummoraade e dercf iraa6e [musicf 6e] Israayiila en:
Ibraahiima ina joginoo 6i66e cficfo: Ismaayiila e Ishaaga
(deftere takwiin 21). Ismaayiila woni maama soro aarabee-
6e, Ishaaga woni maama soro Yahuuda en. Annabi kaalaa-
do engal annabaagal iwataa e yahuuda en e ko'e mumen
6i66e Ishaaga. Muhammadu (j.k) ko e genyol Ismaayiila
iwi, e goonga ko karjko woni oo annabi, kadi e nder tumbu-
tere As'iyaa e deftere seniinde he 42: 1-13 ombo haala mac-
cudo Alia cu6aado "oon mbo Geno su6ii" e nulaado gad-
doowo loyol jippinangol o tampatah o horotaako haa o wa-
da goonga e leydi ndi fof, haa duude de pada laawol mak-
ko) [As'iyaa 42:4]. Ko yowitii e yn'al 1 1 ko faati e annabi
jogordo arde o ko e genyol Kaydaar. Kaydaar noon hono
no ardi e tumbitere Takwiin 25:13 ko 6iy Ismaayiila dida-
6o njaatum (kaaka) Muhamadu [j.k].
6- Alia wacfi haala mum e hunduko oo annabi:
Geno wadii haala mum tigi [Kur'aana] e hunduko Muham-
madu [j.k] Geno nulii Jibriilu yoo njarjngin Muhammadu
[j.k] haala, kadi Muhammadu fidayim6e hono o naniri e
Jibriilu nih. Wadde korjngudi Kur'aana ngonaa maakuuji
Muhammadu di gummaaki e miijo makko, ko di badaadi e
hunduko makko e ganndal Jibriilu (malayka) e nder nguur-
ndam Muhammadu e njiimaandi mum won'dii6e makko
ngummii e reen'de haala ka e winndude ka. ina teskaa Alia
wi'ii e nder annabaagal kaala ngal e tumbutere [tasniya 18:
1 9] (kala neddo mbo nanaani haala ka o haalata e innde am
maa mi naa6nito dum], oo do annabi ko Muhammadu,
ngam 6eydude humpito Muhammadu e nder deftere senii-
nde ndaar: www.islam-guide.com/mib
4- aayeeje Kur'aana jarjtiicfe jolooje garoyooje te cfe ngari:
yeru gooto e wakaruuji di Kur'aana haalnoo ko 6ooyi:
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
M2J
poolgu Roomnaa6e poolnoo Fursi en ndeer duu6i tati haa
jeenayi 6aawo fooleede Room en ko adii. Geno wi'i e Kur'-
aana: "Room en poolaama to 6uri 6adaade e leydi, kono ko
6e fooloyoo6e e ndeer duu6i seeda" ('). To 6uri 6adaade
e leydi arab ko Fursi.. jooni ngoppen daartol (taariik) yeew-
tana en ko faati e dii hareeji.
Arii e deftere wi'eteende "history of the byzantine state".
Konu Roomaaniyar)koo6e foolaama poolgu mbonngu to
Antaakiya hitaande 613 jibineede Iisa, dum wadi Fursinaa-
6e kenyii carii e barjngeeji leydi ma66e fof ( 2 ), e oon tuma
hay goot miijotanooko maa Roomnaa6e poolto Fursinaa6e.
Kono Kur'aana haaliino won'de poolgu ngu maa wad e
ndeer duu6i tati wolla jeenayi. E hitaande 622 (ji) 6aawo
duu6i jeenayi e fooleede Room, konuuji didi di (konu
Room e Fursi) kawri to Armeeniya, ngartam dam (resilta)
wonnoo ko jaalaare seerndude goonga e fenaande, ko
Roomnaa6e poolnoo e ngol laawol, ko nguu woni poolgu
ma66e adiingu, caggal nde 6e poolanoo hitaande 613 [j.i]
ko hono nih wakaruuji Kur'aana di ngoorjdiri, hono no Alia
daaliri dum e Kur'aana nih,ina woodi aayeeje godde keew-
de e hadisaaji nulaado Muhammadu [j.k] ina njarjtoo joloo-
je paade aroyde te de ngarii 6aawo duum, eden mbaawi
ruttaade e deftere (kaawisaaji caasdi) nde dental jottin'gol
lislam yaltini.
5- kaawisaaji bacfcfi e jurjngo nulaacfo Muhamdu [j.k]:
Kaawisaaji keewdi mbadii e junngo nulaado Muhammadu
tawa ko e yamiroore Alia, yim6e heew6e nji'ii dii kaawi-
saaji. E hokkude yuro:
(' ) Simore Ruum, aayeeje 2-4.
( 2 ) daartol dowla Bejantiya, Ostrogorsky, h 95
-nde fulliiji (heeferaa6e) Makka cfa66iri nulaacfo [j.k] yoo
addan6e kaawise, o holli6e peccagol lewru pecce cficfi (')
-kaawise gocfcfo ko 6ulgol ndiyam e pedeeli nulaado [j.k]
(Jaabiri 6ii Abdullaahi wi'i: mido won'dunoo e nulaado,
takkusaan yoni min ngalaa ndiyam so wonaa kedde seeda
wadaa e nokkel addanaa nulaado, o jolni heen jurjngo mak-
ko o sari pedeeli makko o wi.i: (ngaree joom sallige en bar-
ke ko to Geno iwata) njii-mi ndiyam ina 6ula hakkunde pe-
deeli makko, min calligii min njari, ngon-mi e hebbin'de ko
njarat-mi ko sabu ko barke. Jaabiri wi'aa hono potno-don
nyamma? o wi'i ujunere (wuluure) e teemedde nayi..
Huseynu e Amru 6ii Murrata 6e mbi'i: Saalim wii Jaabiri
wii ko ujunere e teemedde joy (jowi) ( 2 )..
Kaawisaaji goddi keewdi mbadii e jurjngo nulaado wolla
mbadanimbo. (jiddo yiide heen ko heewi ina waawi rutaa-
de e deftere kaawisaaji caasdi nde dental yottin'gol lislam
yaltini).
6- nguurndam annabi Muhammadu newinam:
so en njerondirii nguurndam nulaado Muhammadu ko adii
nde o nuletee e caggal nde o nulaa, maa en taw yila ja6ataa
won'de ko o nodditiido annabaagal tan ngam he6de teddu-
ngal e laamu, kono o wonaa annabi . Nulaado joganooki
cadeele jawdiko adii nde o nuletee, ombo he6annoo ngar-
tam mbeltindam pooftindam, ngam teskeede mo won'de
jula (piloowo) joom nanalla moyyx). Nde o nulaa nde o
wattindi wuurde nguurndam ngoowadam. Accu kolliten dii
korjngudi ngam 6eydude la66in'de:
(' ) Bukaari e Muslim.
( 2 ) flllii cf um ko Bukaarii.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
44
Urwata habrii e daada Aysata [AW] o wi'i: urwata, 6enngel
banndi am, miden ndaaratnoo darorde lewru haa wona laa-
bi tati nder lebbi didi, tawa jayngol hu66aaka e nder cuudi
nulaado [j.k]..
Mbii-mi: iih yaay holko nguurdunodon? o wi'i: 6aleeji didi
dibinooje (tamarooje) e ndiyam, kono nulaado ina joginoo
hoddii6e jeyaa6e e walloo6e, e6e ndiilatnoo nulaado dii-
laaji, ko e kosam majji min njarratnoo..(').
-Anas 6ii maalik [AW].
Wi'i: mi anndaa so nulaado meedii yiide helatin'de mburu
haa o harwi e joomiiko ( 2 )
Daada Aysata [aw] maaki: ndaddudi nulaado [j.k] wonnoo
ko nguru loowaangu hudo..( 3 ).
Amru 6ii Haaris maaki: won'de nulaadoQ.k] woppaani men-
kelde, woppaani mbuudu kaalis, woppaan jiyaado, wop-
paani kordo, so wonaa puccu mbabba (ndaaka) nyaawu
ngu o waddotonoo, e njogitaari, e leydi ndi o sakkinoo roo-
fol6e (talkaen)( 4 )...
-nulaado wuurii dam doo nguurndam cattudam haa o maa-
yi, ede suudu jawdi juul6e ko e njiimaandi makko woni, ko
6uri heewde e suriinde aarabee6e naatiino lislaam ko adii
maaygol nulaado, poolgu woodanii juul6e caggal duu6i 18
e neleede mbo. Mbele ina waawi newaade tawa nulaado ko
nodditinoodo annabaagal haa o toowira dum, wolla haa o
he6ra dum laamu? dakmitaade e laamu e ngonka ndaare-
teeka heewi won' dude ko e nyaamde moyy^ere e comci
(' ) fillii dum ko Bukaarii.
( 2 ) fillii dum ko Bukaari.
( 3 ) fillii dum ko Aamadu.
(4 ) fillii dum ko Nisaa'i.
basorcfi e ku6eeje mawcfe e reenoo6e, mbele cfee gecfe
won heen ko nulaacfo wacfi?.
Leyy^ande jaawcfe e nguurndam makko, ecfen la66ina cfum
ko arata ko, mbele maa en ndany jaabawol:
karjko fof e won'de nulaado e jarjnginoowo, laamdo, nyaa-
woowo, kono hadaani hombo 6iratnoo mbeewa makko, o
nyoota comci makko, o dakka pade makko, o walla suddii-
6e makko e golle galle, o hoofnoya nyaw6e roofol6e, o
walla kadi won'dii6e makko e asde gaawol, e roondaade
ceenal won'dude e ma66e, nguurndam makko fofkoko
hollirta leesdinaare e yankinaare haawniinde..O, won'dii6e
makko ina njidi mbo, ina kormii mbo koolii mbo, haa ina
muga yim6e. Dum fof e waade noon o seeraani daanya (e
duumaade) e sadtinan'de 6e won'de Allayarjkaagal ko Geno
heerorii dum, wonaa karjko e hoore makko rewetee.
Anas 6ii maalik, gooto e won'dii 6e makko, wi'i: won'dii6e
annabi [j.k] njidaani hay gooto haa 6uri nulaado, dum fof e
waade noon, 6e gummantanooko mbo so o arii, nde won-
noo o yidaano ummaneede, hono no leyyn goddi mbadi-
ratnoo e mawnikinaare mum en.
Ko adii nde yela dadgol lislaam sooynetee ko heewi, e
fuddoode yonta lee6te e nyoyyere juutdo, Utbata arii to
nulaado e won'dii6e mum, ombo nelaa ummorde e maw6e
Kuraysi en, o wi'i: "so tawii jicfcfaa e ndee huunde ko jawdi
min ndenndinanmaa jawdi haa 6urtocfaa min jawdi, so ta-
wii ko laamu kadi min lamminmaa ko'e amen, so tawii ted-
dungal min mbacfmaa gardiicfo amen" da66anooka e nulaa-
do so wonaa gedel gootel tan, ngeel woni woppude nod-
(' ) Musnad Ahmad e Sahiihul Bukaarii.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
|46j
daandu ndu o noddata yim6e faade e lislaam e rewde Alia
gooto, waasa waddude dum e goddum. Mbele ngoo do
aarngo (da66al) hoomtataa jiddo nafoore aduna? yati wad-
de Muhammdu [j.k] derjngi-derjnginii e ja6de ndee aarnde
fulli en? yati muhammadu salorii ndee aarnde ko haa wona
fehre hodorde, o woppi damal udditingal e he6de paggaade
6urde moyymde? alah, wonnoo jaabawol makko ko:
"e innde Alia joom yurmeende huu6todinnde e heeriinde" o
jarjngi e dow (Utbata) aayeeje 1-38 he simoore fussilat C),
ko arata ko ko yoga e aayeeje de:(Haamiim, ko jippinaande
ummorde e jurmotoodo jaafotoodo, deftere nde aayeeje
mum la66inaa, jarjngaande e demngal arab wonan'de yim-
6e anndoo6e, ko beltinoowo jeertinoowo, kono heew6e e
ma66e duurnii, 6e mbay no 6e nanataa nih..) ( 2 ).
E kawaral gonngal o jaabii bappaanyo makko ko faati nde o
waasata doddude yim6e faade e lislaam; wonnoo jaabawol
annabi Muhammadu [j.k] pellitngol laa6ngol "Aan bappaa-
nyo, mi woondirii Alia hay sinno 6e mbadii naange e nyaa-
mo am he, lewru e nano am, mi woppataa ndee huunde
(noddaango faade e Alia) haa Alia nyaawa nde wolla mi
halkoo haade mum. Huunde nde haadaani tan e tampere
nulaado e won'dii6e mum, e sippirde e nyoyy^ere duu6i
sappo e tati, kono fulliiji di etiima warde Muhammadu laa-
bi keewdi. Be meedii yidde weddaade kaay^al mawngal e
dow hoore makko, e laawol godngol 6e iirti tooke ndeer
ny aarnde makko ( 3 ).
Holko foti hujjinoreede e ngoo sippiro e yarlitaare nguur-
ndam hay 6aawo nde o fooli6e nde? hoko foti won'de firo
(1 ) Siira Annabiyanke, deftere Ibnu Hisaam, tumbitere adanere.
(2 ) simoore Fussilat, aaye 1-4.
(3 ) Siira Annabiyanke, deftere Ibnu Hisaam, tumbitere adanere.
ndee yankinaare e yoyre nde o fenynyini e leyy^ande ted-
dungal makko marjngal, to o wi'ata won'de dadal makko e
nguurndam ruttii ko e ballal Alia, wonaa e tiidal makko tan
? mbele dum ina waawi won'de keeriidi gorko domdudo
laamu neesoriido miinmiinaagal? ! (').
"Geno yurmo Muhammadu e yim6e Muhammadu hono no
njurmoridaa Ibraahiima e yim6e Ibraahiima, barkin
Muhammadu e yim6e Muhammadu hono no mbarkinirdaa
Ibraahiima e yim6e Ibraahiima e nder binnde, aan ko a jet-
taado teddudo"...
7- peenyndi caaktagol lislaam:
E gasirde ngol keerol, yaama na jeyaa e ko hawri, la66in'de
barjnge kimmudo nyii6noowo cellugol lislaam. Ina anndaa
no feewi e ndeer diiwe Amrik dentude, e nder aduna o
kala won'de lislaam 6uri diineeji di yaawde caakkagol. ko
arata do ko, ko yoga e leyy^ande paatude e ndee feenynde:
- (lislaam 6uri diineeji di yaawde caaktagol e nder Amrik,
lislaam ko peewnorgal peewal, ko salndu nyii6al wonan'de
6esnguuji keewdi), Hilary Rodham Clinton., jaaynde Los-
Angeles Times.. )( 2 ).
-(Juul6e 6uri dente godde waawde 6eydaade nder aduna he
,Biro y^eewto hod6e e nokkuuji) ( 3 ).
- (Lislaam 6uri diineeji di yaawde caaktagol e nder ndii
leydi (D.A.D), Geraldine Baum) ( 4 ).
-(Lislaam ko diine 6urdo yaawde caaktago e ndeer Diiwe
(' ) hooram-hooram: jicfancfo hoore mum tan 6urniido.
( 2 ) Larry B. Stammer, Los Angeles Times, 31 Mee (duujal) 1994, h 3
(3) Timothy Kenny, Amrik hannde, 17 Feburye (colte), 1989, h 4A.
( 4 ) Geraldine Baum. News day. 7 Mars (mboov). 1989. h 4.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
Amrik dentucfe), Ari L. Goldman, jaaynde New york Times
0-
Ndee do feenynde ina nyii6na won'de lislaam ko goonga
ummoraade e Alia, hakkille ja6ataa miijaade ndee limoore
amriknaa6e heew6e e 6i66e leyde godde won'de 6e ngan-
ndii lislaam ko diina celludo tawa 6e miijaaki ko juuti e oo
fiyaaku, e yananeede won'de ko diine immordo to Alia.
T3ee do feew6e noon iwi ko e leyde ceertude, kadi 6e ceer-
ti pelle e tawaade, e tolnooji renndo, na woodi e ma66e an-
ndu6e e jannginoo6e e feliyar)koo6e (filosophs) e jaaynde-
yar)koo6e, dawriyar)koo6e, e magoo6e e softiyar)koo6e..
Goongaaji jarjtaadi di e ngol keerol ko seeda e pille tin-
ndinorde cemmbinooje goorjdin'gol won'de Kur'aana ko
haala Alia, Muhammadu ko annabi goonga nulaado mbo
Geno nuli, lislaam kadi ko diine goonga mbo Alia su6ii.
C 1 Ari New York Times. 21 Feburve (Coltel 1989. h 1.
Dowirde ra&Binaande nataande ngam faamde Lislaam
KEEROL -DI-DABOL
Yoga e moyye Lislaam
Islaam ina hokka necfcfo erenndojam keewcfo, ngol cfoo
keerol ina la66ina faayidaaji cfi necfcfo faggittoo e nder lis-
laam:
1- damal aljanna caagal:
Geno teddudo daali e Ku'aana: "weltinir 6een gooncfin6e
ngolli golle moyye, ina woodani 6e Aljannaaji cfi caalli
ndogata les mumen (').."o daali kadi e Kur'aana :"ngadondi-
ree e yaafuya e aljanna mbo njaajeendi mum woni njaajee-
ndi ndoogu (asamaan) e leydi ina he61anaa 6een gooncfin6e
Alia e nullaa6e mum" ( 2 ).. Nulaado [j.k] maakanii en: "miin
micfo anndi e yim6e yiite sakkittoo6e yaltude e jaynge he,
e yim6e aljanna sakkittoo6e nastude, gorko yalta e jayngol
ina 6afa, Alia wi'a:yahu nastu aljanna, o ara o sikka aljanna
heewih, o hirfitoo, o wi'a: joomi am, mi tawii aljanna
heewih, Geno wi'a mbo yah naatoy aljanna, o ara kadi o
sikka aljanna heewih, o ruttoo o wi'a: mi tawii ka heewih,
o wi'a mbo yah naatoy aljanna fotde njaajeendi aduna e
yeruuji mum sappo ina woodan-maa toon" ( 3 ).
O maaki kadi: "dawol wolla kirndol e laawol Alia 6uri adu-
na e ko woni e mum fof, lelnde laanyal wolla felo mum
e nder aljaanna 6uri aduna e ko woni e nder mum ( 4 ).
(1) simoore Bagara, aaye 25.
(2 )simoore Al-Hadiid, aaye 21.
(3 ) fillii cfum Bukaarii.
(4 ) flllii cfum Bukaarii.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
O maaki kadi, Alia daali: "mi heblanii jiyaa6e am moyyu-
6e ko yitere meecfaa yiide hono mum, nofru meecf a nan'de
hono mum hakkille meecfaa miijaade hono mum" ().
O maaki kadi: "addee 6urnoocfo tampude e aduna e yim6e
aljanna, o goobee goobu aljanna, o wi'ee: 6ii Aadama a
meecf ii yiide cacf eele aduna? sacfteende meecf ii wirtaade
ma? o wi'a: alah (kaay) mi woondii e joomi am, lor meecfaa
he6taade mi, mi meecfaa yiide sacfeende hay tuma gooto"( 2 )
. So a naatii aljanna, maa a wuur nguura malaacfo no feewi,
ko aldaa e nyawu walla muusu walla suno wolla maayde,
maa weluya Geno jippo e maa, nguuraa caascfo caasnaacfo.
Alia daali e Kur'aana: "6een goorjcfin6e ngolli golle moy-
ye, maa min naatnu6e gese (aljannaaji) cfe gooruuji (calli)
ndogata lees mum-en, 6e caasa heen haa cay, e6e njogii
toon suddii6e laa66e, min naatna 6e cfowdi 6uu6ndi" ( 3 ).
E 6eydude kumpite aljanna, walla nguurndam 6aawo maay-
de, jol ndee cfo tufnde www.islam-guid.com/hereafter.
2- 6occitorde (dacfirde) e jaynge:
Geno daali e Ku'aana:"6een yeddu6e, 6e maayi yeddu6e, 6e
nja6antaake karjrje keewoowo leydi ndi, hay so 6e coodto-
riima cfum, hono 6ee cfo ina woodani cfumen lee6te muus-
cfe, etee 6e ngalaa walloo6e" ( 4 ) .. wadde ko cfum cfo woni
fartarjrje gooto e naatugol aljanna e dacfde e jaynge, ngam
so necf cf o maayii ko keefeero o danyataa waawtungo wonn
go ngam ruttaade e oo adinynya (aduna) ngam goon cf ina.
Alia jarjtiima e nder Kur'aana ko jogori jolde nyande heen
(' ) fillii cfum ko Bukaarii.
( 2 ) fillii cfum ko Muslim.
(3) simoore Annisaa'i, aaye 57.
(4 ) simoori Aali Imraan, aaye 91.
wonan'de yeddu6e 6e "sinno a yi'anno so 6e ndarnaama e
sera jaynge, 6e mbi'i haaniino min nduttee min mbaasa fen-
nude ayeeje joomi amen, minnjeyee e goorjcfin6e" ('). Hay
gooto ndanyataa fartanrje (baawal) ruttaade godngol haa
tuuba nulaado Alia [j.k] maaki: "addee 6urnoodo yim6e
aduna fof neemaade, tawa ko e yim6e yiite nyande darnga,
o goobee goobu e nder yiite, o wi'ee: 6ii Aadam a meedii
yiide jam? neema meedii he6de ma? o wi'a: kaay mi woo-
ndi, joomi am, meedaay" ( 2 ).
3- Malal gooncfungal e kisal ficftaandu:
Eden mbaawi he6irde malal goorjdungal e hoolaare fidtaa-
ndu e yankinanaade jamirooje Geno tagdo darnudo kaa
aduna. Geno daali e Ku'raana: "6een goor)cfin6e 6ercfe
ma66e kii6ndii e jarjtaaade Alia" ( 3 ). E barjrje goddo, oon
durjtiido Kur'aan, maa o wuur nguurndam tampindam e oo
do aduna. Geno daali: "kala caliicfo jarjtaade mi, maa o
wuur nguurndam 6ittucfam, min ngummitina mbo jarjngo
tawa ko o gumcfo" ( 4 ). Dum do ina fira holko wadi yoga e
yim6e ina mbartoo (karoo) kanyum en fof e dakmitaade e
fooftere e heewde jawdi. Ndaaru yeru (Cat Stevens) oon
gontudo juuldo jooni, innde mum wonti (Yuusuf Islaam)
ko o jimannoodo ko yawti jidanoodo masin, ombo yo6ete-
noo heen tumaaji ko 6uri 150 000 dolaar jamma gooto. 6aa-
wo naatugol lislaam o he6i malal goorjdungal e kisal, ko o
rorjkunoo he6de e jawdi keewndi ndi o he6atnoo.
So a yidii jarjngude ko faati e naat6e lislaam, naatu ndee
(' ) simoore Al-An'aam, aaye 27.
(2 ) fillii dum ko Muslim.
(3) simoore Arraadu, aaye 28.
(4 ) simoore Taahaa, aaye 124.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
tufnde: www.islam-guide.com/stories, wolla jarjngu deftere
(holko wacfi ko islaam tan min cu6ii: why islam is our on-
ly choice) e ndeer ndee tufnde e ndee deftere, maa a jarjngu
miijooji e co'irde 6ee yim6e jeyaa6e e leyde ceertude e
pine ceertude e tolnooji 6urondirdi to ganndal.
4- yaafeede bakkatuuji 6ennucfi fof, ngam ruttaade e Alia:
So neddo naatii lislaam Alia yaafoto mbo bakkatuuji mak-
ko jawtudi fof, e golle makko bonde. Wi'aama Amru 6ii
Aas ariino e nulaado, o wi'i: mbiimi annabi [j.k] wertu nyaa-
mo maa haami baayo maa (ja6an-maa) o werti nyaamo
makko, tammi jurjngo am, o wi'i: Amru, ko woni? mbiimi
nj id-mi ko wadde sardi, o wi'i: hoi duum? mbiimi: yomi
yaafe bakkaati am, o wii: mate a anndaa lislaam ina momta
bakkaatuuji gadiinoo dum.
KEEROL TATABOL
KUMPITE KUUTBTIDINDE E LISLAAM
Holko woni lislaam?
Diine lislaam ko nja6aa cfooftocfaa tinndinooje Alia jippini-
raacfe wahyu e dow nulaacfo Geno batindiicfo Muhammadu
D'-k]..
• Pi61e pucfcforcfe e lislaam:
1- goorjdin'de Alia.
Juuldo goorjdina Alia gooto gooddo, oon mbo alaa 6iddo
alaa denndidiijo, goddo haanaani reweede so wonaa karjko
tan. Alia goonga woodaani si wonaa karjko, kala allayarj-
kaagal gonngal ko meere. Geno ina jogii hide moyy^e e
sifaaji timmudi bellitiidi, hay gooto renndaani e makko e
Alliyarjkaagu ngu, wonaa e sifaaji makko di. E nder Kur'-
aana, Alia toowdo o ina sifoo hoore mum: "wii karjko woni
Alia gooto paandeteedo, o jibinaani ojibinaaka, o alaa
paso hay gooto (')..
Hay gooto jojjidaani e huccitineede e mum noddaango
wolla lorlinanaade (yankinanaade) dum, wonaa juulan'de
dum, dum fof ko Alia
woodani..
Alia kanyum gooto
woni cemmbudo
semmbe bellitiido
tagdo jeydo daraniido kala
(' ) simoore laa6al (Ikhlaas) aaye.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
54
huunde e nder goodal ngal fof.
karjko fewjata kala piiji, o hatojinaani e hay gooto e tagoore
makko. Kala tagoore makko e ko nde hatojini tuugnii ko e
makko. Karjko woni nanoowo ji'oowo ganndo. anndal mak-
ko ina fiiltii kala huunde no 6urdi timmude, foti ko ko fee-
nyi wolla ko ko suudii, ko hu6tidini wolla ko heerii. karjko
Geno anndi ko wadnoo, e no wadiri, e ko jogori wadde,
alaa ko wadata e goodal he fof tawa wonaa e yamiroore
makko. Ko Alia muuyi wona, ko o muuyaani wonatah,
muuyaande makko woni dow kala muuyaande tago makko.
karjko 6uri semmbolin'de kala huunde, o mbo hattani kala
huunde, karjko woni jurmotoodo jaafotoodo nafoowo. goo-
to e hadisaaji nulaado ina la66ina won'de Alia 6uri waawde
yurmaade tagoore mum e hono yumma yurmortoo 6iyum
nih (')..
Geno ina wodditii toonyarjnge e bewre. Karjko woni
nyeenydudo e kala golle makko e jamirooje makko. so ta-
wii gooto muuyii huunde e Alia ombo waawi noddude mbo
ko aldaa e rewde e goddum ngam yottina dum e Alia..
Alia wonaa Iisa, Iisa wonaa Alia ( 2 ). Iisaa e hoore mum
saliima duum, sabu Geno daalih "6een wii6e Alia woni
Iisaa 6ii Maryama 6e njeddih, Iisaa wii onon 6i66e israayii-
la ndewee Alia joomi am joomi mon, kala denndindo Alia
e goddo, Alia hadiimbo aljanna, yanirde makko ko jayrje
(' ) Sahiihu Al-Muslim, 2754.
( 2 ) nyande 25 korse (Juin) 1984 dental jaayndeyankaagal to London hollitii won'de
ko 6ure heewde e labbee6e injiilyankoo6e, mbi'ii kercee6e wonaa alaa e sago Be
ngoondina won'de Iisaa ko Alia. E ndeer capande tato e njeenayo labbee6e to
Anngelteer, heen capande tato e go'o mbii noon. E ndeer 6een capande tato e go'o
heen sappo e njeenayo mbii ina yona tan 6e ngoondina won'de Iisaa ko lomto Alia
mawrfo, tan.
toonyoo6e ngalaa walooBc.c 1 ).
Alia wonaa tat6itaacfo, o daalii "6een wii6e Alia ko tata6o
tato 6e keeforicfii, deweteecf o alaa so wonaa deweteecf o
gooto, so tawii 6e ngoppaani ko 6e kaalata ko, maa lee6te
muuscfe ke6 6een heeforicf6e e ma66e, ko hacfi 6e nduttoo
faade e Geno 6e njaafhoocfum, Geno ko jaafotoocfo jurmo-
toocfo. Masiihu (Iisaa) 6ii Maryaama ko o nulaacfo tan,
nulaa6e wocf 6e 6ennii ko adiimbo, daada makko ko goorj-
cfucf o, e6e nyaamatnoo nya66e, ndaar hono min la66inanir-
ta6e aayeeje (Kur'aana) ndaaru kadi holko 6e pepintoo"( 2 ).
Lislaam saliima won'de Alia fooftiima e nyalawma jeecfa6o
e nyalcfi tago, saliima kadi sippirde mbo e gooto e malay-
kaaji makko, e won'de ko o haaside ombo hodoo yim6e,
wolla o 6orniima 6anndu neddo. Lislaam saliima kadi aski-
tin'de Alia e mbaaydi neddo. Dum doo fof tesketee ko
keeferaagal. Alia ko toowdo ombo wodditii kala goddita-
gol e ustaare, Geno mbo senaare woodani tampatah, horo-
taako, rjorjatah, daanotaako, korjngol Arab (Allaah) faandaa
heen: "ko jeycfo deweteecfo gooto bajjo, oon tagcfo ngon-
ka fof. Ngol doo korjngol (Allaah) ko ngol innde dewetee-
do jeydo. haaloo6e demngal arab kuutoriima ngol, foti ko
6e juu6e wolla 6e ngonaa juul6e, ngol do korjngol huutor-
taake e huunde wodnde so wonaa deweteedo gooto bajjo o
tan. Ngol doo korjngol jarjtaama e Kur'aana, maa 6ur 2150
cilol. E demngal Aaraamiya, jokkondirngal e demngal arab
jokkondiral tiidngal, ko karjngal Iisaa huutortonoo e jeewte
mum ( 3 ). Korjngol (ilaah) noon, faandanoo heen ko Alia..
(' ) simoore Maa'ida (lahal) aaye 72.
( 2 ) simoore Maa'ida (lahal) aaye 73-75.
( 3 ) saggitorde Injiil ra66icfiniinde, Douglas, 42.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
2- goorjcfin'de malaykaaji:
Juulcfo ina foti goorjdin'de malaykaaji, ko 6e tagooje
toow6e, rewoo6e Geno gooto cfoftii6e Geno 6e ngollotah
so wonaa e yamiroore makko. E nder malaykaaji cfi, na
woodi heen bi'eteedo Jibriil, oon jippiniraado Kur'aana faa-
de e nulaado [j.k].
3- gooncfin'de defte jippinaacfe:
Juuldo goorjdina won'de Geno lorjnginii nulaa6e mum def-
te haa de ngona finnde e peewal wonan'de yim6e. Ina jeyaa
e deen defte, ndeen nde Alia lorjngini faade e kooho'o men
Muhammadu [j.k] Geno defiima reen'de deftere Kur'aana e
wayliteede e bonniteede. o daali: "ko minen njippini Kur'-
aana ko minen ndeenata nde" (')..
4- goorjdin'de annabaa6e e nulaa6e Alia :
Juul6e ina ngoorjdina annabaa6e Alia e nulaa6e mum tug-
gude e Aadama, ina e ma66e Nuuhu e Ibrahiima, Ismaayiil,
Ishaaka, e yaakuuba, e lisaa. Kono tan nelal Alia cakkitii-
ngal faade e yim6e, ko ngal teerjtinoowal nelal caasnngal
lonnginaa ngal faade e nulaado Muhammadu [j.k], juul6e
goorjdina won'de Muhammadu woni annabi batindiido
mbo Geno nuli. Wano Geno toowdo daaliri non:
"Muhammdu wonaa baammum hay gooto e wor6e mon,
kono tan, ko o nulaacf o Alia, e wattan annabaa6e, Geno
ina anndi huunde fof ( 2 ). juul6e ngoorjdina won'de anna-
baa6e 6e fof ko yim6e tagaa6e, hay gooto e ma66e alaa sifa
alliyarjke gooto e sifaaji Geno..
(' ) simoore Al-Hijri, aaye 9.
( 2 ) simoore Al-Ahjaab, aayee 40.
5- goorjtfin'de nyalawmabatindiicfo:
Juul6e ngoorjdina nyalawma battando (nyalngu ummital)
do yim6e fof gummotoo mbele Geno ina hasba (nyaawa)
dum en, mahaade e dow pi61e mumen e golleeji mumen.
6- goorjdin'de hoddiro :
Juul6e ngoorjdina fodoore (hoddiro). kono ngol doo goorj-
din'gol firtaani yim6e njogaaki ndimaagu gollude. Juul6e
kay yo ngoorjdin won'de Alia okkii yim6e ndimaagu golle,
duum firti ko e6e njongii baawal su6aade peewal maa oo-
nyaare. ko kam6e kadi ndefii la6ndittee kala ko 6e cu6ii ....
Goondin'de fodoore, ina soomi piiji nay:
1- Geno ina anndi huunde fof. ombo anndi ko wadi eko jo-
gori wadde.
2- Geno winndii kala huunde wadnde, e kala ko jogori
wadde.
3- ko Geno muuyi wona, ko o muuyaani wonatah.
4- ko Geno tagi huunde fof.
(Ada waawi yillaade ndee tufnde (wonirde) enternet:
www.islam-guide.com/beliefs, ngam 6eydude humpito e
pi61e lislaam ndaddudiije.
* Mbele lislaam inajogii ruttorde joomiraawo nde wonaa
Kur'aana? eyyoo. sunna nulaado (duum ko ko annabi haali
wolla wadi, wolla yi'i ina wadee salaaki) duum woni nye-
dirde dida6ere e lislaam. Sunna noon ina soomi maakuuji
eggaadi won'dude e hoolaare e yananeede immorde e won'-
dii6e nulaado, kala ko annabiiji (jkm) haali o wadi, wolla o
ja6i. Goondin'de sunna jeyaa ko e pi61e ndaddudiyankooje
ndeer lislaam..
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
* Yoga e maakuuji annabi Muhammadu (j.k):
- (goor)cfin6e e jicfondiral mumen e jurmondiral mumen e
korsondiral mumen wa'i kono 6anndu nih, so tergal gootal
muusii 6anndu ndu fof noddondira paawngal e hirjkiynnaa-
re (waasde daanaade) \.
-(goorjdindo 6urdo liimanaagal woni oon 6urdo moyymde
jikku, su6aa6e mon ko 6e rew6e mumen 6uri moyymde
jikku) \.
-(hay gooto e mon goodintah si wonaa o yidana banndii ko
ko o yidani hoore makko) 3 ..
- (yurmotoo6e maa jurmotoodo (joomiraawo) yurmo 6e,
njurmodee won6e e leydi, gondo to kammu yurmoo on) 4 ..
- (moo so maa e yeeso musiddo maa ko sadaka) 5 ..
- (korjngol moyy^ol ko sadaka) 6 ..
- (kala goorjdindo Alia e nyalngu wattan, yo o moyyu e
koddiijo mum) 7 ..
- (Alia ndaarataa 6alli mon wonaa mbaadiiji mon, kono o
ndaarata tan ko 6erde mon e golle mon 8 ..
- (ndokkee gollowo njo6di mum gila warnyeende mum soj-
jaani) 9 ..
- (gorko gooto ina yahatnoo tan yanaa domka, o ari e woy-
ndu, o joli o yari o y^eerjti, tan o yi'i rawaandu ina laha
(1 ) fillii cfum ko Bukaarii e Muslim.
(2 ) fillii cfum ko Ahmad e Tirmijii.
(3 ) fillii cfum ko Bukaarii e Muslim.
(4 ) fillii cfum ko Tirmijii.
(5 ) fillii cfum ko Tirmijii.
(6 ) fillii cfum ko Bukaarii e Muslim.
(7 ) fillii cfum ko Bukaarii e Muslim.
(8 ) fillii cfum ko Muslim.
(9 ) fillii cfum ko Ibnu Maajah,
endu nyaama lesdi kecciri sabu cfomka, cfoon tan gorko o
wi'i : nduu raawaandu dee he6ii ko ke6noomi e domka.. o
joli o y\>ogi mukko makko (') haa ngo heewi ndiyam o rjati-
ri nyiiy^e makko o y^eerjti, o yarni raawaadu ndu.. Alia yet-
ti mbo heen yaafiimbo) .. T3e nbi'i : aan nulaado, mbela
minen ndanya baraaji e dii muumunteeji? o wi'i: (kala ko
jogii heenyere leppunde ina wadi njo6di) 2 ..
- holko lislaam haali e nyalawma darnga?
juul6e ina poti fi6de won'de nguurdam dam ko fuddoode
nguurndam mbattintodam. dam do nguurndam aduna ko
humpito wonan'de kala aade, ngam nguurndam 6aawo
maayde dam. Oo do nyalawma battando maa o ar, ndeen
ngonka ka fof gasa, maay6e gummitinee ngam nyaawee
yeeso Alia, oon nyalawma maa won fuddoode nguur-
ndam dam gasatah haa cay. ko oo do woni nyalaawma
darnga. Maa yim6e fof ke6 njo6diiji mumen ummorde e
Geno fotde pi61e mumen e golle mum en. Been maay6e ina
ngoorjdini won'de "deweteecfo alah sonaa Alia, Muham-
madu ko nulaacfo makko" 6e ngoni jebbiliiBe maa 6e ke6
njo6di ma66e, 6e naata aljanna 6e caasa heen haa cay. hono
Geno daaliri nih: "6een gooncfin6e ngolli golle moyye ko
6een ngoni naatoo6e aljanna 6e caasa heen" 3 .. So tawii
noon ko 6een maay6e 6e ngoorjdinaani won'de "deweteecfo
alah so wonaa Alia e Muhammadu ko nulaacfo Alia" te 6e
ngonaano jebbiliiBe maa 6e luute aljanna haa cay, maa 6e
naat jaynge jahannama. Geno wi'i: "mbo jokki diine cfe
ngonaa lislaam oja6antaake te maa oj eye e waas6e nya-
(' ) mukko ko noonee e pacfe muufooje teppe.
( 2 ) fillii cfum ko Bukaarii e Muslim.
(3 ) Simoore Bakara (nagge) aaye 82.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
60J
nde darnga" \o daali kadi: "6een yeddu6e 6e maayi yeddu-
6e hay gooto e ma66e ja6antaake kanne keewoowo leydi
ndi, hay so o soottoriima dum, 6ee do le6te muusde ina
ngoodani dum en, te 6e ngalaa walloo6e" 2 .
Ina waawi wooda naamniido: mida sikki (tammi) lislaam
ko diine moyye, kono so mi naatii e lislaam koreeji am e
sehelaa6e am e yim6e maa 6e nyirjam 6e njalkita-mi, mbela
si mi ja6ii lislaam maa mi naat (nastu) aljanna mi dada
jayngol?
Jaabawol ngal yamal ina tawee e aaye Kur'aana jawtudo
do joomiraawo wi'i: "kala mbo da66i diine mbo wonaa lis-
laam o ja6antaake, o jiyetee ko e waas6e nyande darnga".
Caggal nde Alia neli nulaado makko Muhammadu (jkm)
ngam yo o noddu yim6e 6e e lislaam, hay gooto ja6antaake
askitinaade e diine mbo wonaa lislaam. Geno kanyum tigi
tagi en woni joomen. O tagani en kala huunde e ndow leydi
he, beldi dagiidi e yurmeende ko ke6den fof ko e makko
immori, toowal woodanii mbo (tw). caggal dum do fof, si
neddo saliima goorjdin'de Alia e nulaado mum e diine
mum lislaam, ina jeyaa e nuundal nde o lee6tetee nyande
darnga. kono jooni, faandaare adanere nde e tago men, ko
dewal Alia gooto, e doftaade mbo wano o daaliri e Kurr'aa-
na teddunde: "mi tagiraani jinneeji e yim6e so wonaa yo 6e
dofto-mi" 3 .
Nguurndam dam nguurden hannde ko nda66udam, yeddu-
6e 6e nyande darnga maa 6e cikku won'deno nguurndam
ma66e ga aduna wonndoo ko nyalaande wootere, wolla
(' ) Simoore Aali Imraana, aaye 85
(2 ) Simoore Aali Imraana, aaye 9 1 .
( 3 ) simoore Al-Jaariyaati, aaye 56.
feccere nyalaande tan.. Geno daali e Kur'aana: "o wi'i no
foti duu6i nyii6cfon e dow leydi ndi, 6e mbi'a min nyii6i
ko nyalawma wolla feccere nyalawma, naamno limoo6e" l
o daali kadi: "mate cikkucfon min tagiri on ko fijindaaru
tawa on nduttotaako e amen, Alia heedii heen, laamcf o goo-
nga deweteecfo alaa so wonaa kanko joom danki tedduki" 2 .
Nguurndam laakara dam woni nguurndam goorjdudam. ete
dam wonaa nguurndam worjki tan, kono kadi ko dam
nguurndam 6anndu. maa en nguurdu toon worjkiiji men e
6alli men. E66indirde nguurndam aduna e dam laakara,
annabiijo (jkm) maaki: " mi woondi e Alia, nguurndam
aduna waadi e dam laakara kono gooto e mon wadirta fe-
deendu mum e maayo geec, yo o laar ko ndu addorta ko" 3 .
ko nii nguurdam aduna dam wa'idi e nguurndam laakara
dam, si de e66indiraama, dam wa'i tan kono baadon
iwkon e maayo geec.
- Holno necfcfo waawata wontirde juulcfo?
Kala nde neddo goorjdini wi'i: "deweteecfo alah so wonaa
Geno Muhammadu ko nulaacf o Alia" o naatii e lislaam o
wontii juukfo. feccere adanere e ngol korjngol firti ko:
(deweteedo e goonga woodaani so wonaa Geno, hay gooto
haanaani reweede so wanaa karjnko, e te Alia alaa cudddii-
do wolla 6iddo)
Ngam neddo wona juuldo ina waddii mbo kadi:
-goorjdin'de won'de Kur'aana ko haala Alia jippiniraaka e
wahyu.
(' ) simoore Al-Muuminuun, aayeeje 112, 113.
(2 ) simoore Al-Muuminuun, aayeeje 115,1 16.
( 3 ) habri cfum ko Ahmad e Muslim.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
- goorjdin'de won'de nyalawma darngal (ummital) ko goo-
nga ko garoowo wano Geno fodiri dum e Kur'aana nih.
- o welee lislaam wona diine makko.
- o waasa rewde kala huunde wolla neddo so wonaa Alia.
Nulaado (jkm) maaki: "so neddo ruttiima e Alia (tuubi) ko
Geno 6urata weltaade e neddo majjiranoodo ngelooba
ndeer ladde tawa ba yahdi e nyaamete e yaretee makko, o
damtindii ba, o yahi haa lees lekki o lelii e 6uu6ri makki,
ndeen tan o yi'i ngelooba ba na darii hedde mum, o girbii
ginol mabba, o wi'i, e weltaare 6urtunde: aan Alia ko a ma
ccudo am miin woni joomi maa. o falji ngam weltaare
(seyo) 6urtunde \
(deweteecfo alah so wonaa Geno, muhammadu ko nulaacfo Alia)
na winndaa dow naatirgal mahdi
- Holko Kur'aana yeewtata fii mum?
Al-Kur'aana teddudo o - haala Alia watindiika jippinireede
wahyu- kammbo woni ruttorde adanere wonan'de fi6nde e
golleeji kala juuldo. Ende haali kala gede kimmande
neddanke: nyeenyi, e tinndinooje, dewe, gollondire, laaw-
din'gol.. ekn ..
(' ) habri cfum ko Muslim.
kono tan tiitoonde mayre adiinde wooni jokkondiral Geno
e tagooje mum.
Yanti heen, Kur'aana ende
rokka juuldo laawol peew-
nowol e tinndinooje laa6tude
wonan'de renndo nuundu-
ngo e jikkuuji neddarjke
peewdi, e nju66udi faggoyarjkeeri nuundundi.
Ina teskaa won'de Kur'aana teddudo o jipporii e wahyu
dow Muhammadu (j.k) ko e demngal Arrab tan, e dow
duum kala firo Kur'aana- foti ko e Angele walla kala dem-
ngal gonngal baawngal won'de- wonataa Kur'aana tigi, e te
wonataa kadi njarjngiin e njarjinaaji mum, dum wonata tan
ko firo maanaaji Kur'aana. Kur'aana woodaani so wonaa e
yn'al mum e demngal Arab, ngal wahyu o jipporii ..
-Hombo woni annabiijo Muhammdu (jkm)?
Muhammadu (jkm) jibinaa ko to Makka e hitaande 570
jibineede Iisa, nde baaba makko maayi ko adii nde o jibin-
tee, neene makko maay 6aawo danyeego makko sedda,
ndeen bappaanyo makko jogii mbo, o jeyanoo ko e lenyol
Kuraysi mawngol. Muhammadu (j-k) mawni humam'binne
waawaa winndude waawaa jarjngude, noon o woniri haa o
maayi. Yim6e makko -ko adii nuleede mo- ko majjanoo6e
gannde, 6uri heewde e ma66e ngonnoo ko hum'binnee6e.
Nde Muhammadu (jkm) mawni, o lolliri goorjdudo koolaa-
do ja6anaado teddudo la66indo. Hoolaare makko yottiima
haa o wadti wi'eede koolaacfo. Muhammadu (jkm) yottinoo-
ma e tolno diine toowdo, ombo anynoo sanne no yim6e
makko 6e ngonirnoo e ustaare e rewde jalarjuuji (sanamu-
nuuji) mumen..
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
Nde o he6i duu6e capanncfe nayi, Muhammadu (j.k) ja66ii
wahyu gadano ummorde e Alia rewde e Jibriil (kwm) wahyu
o jokki duu6i noogaas e tati haa Jippogol Kur'aana o timmi.
Nde Muhammadu (j.k) fuddii jarjgude Kur'aana o, e noddu-
de goonga mbo Alia yamiri dum, ndeen heeferaa6e 6e pud-
dii tampin'de mo kam e yim6e seeda jokku6e mbo. nyoy 1 -
y^ere nde 6eydii sattude haa Alia yamiri6e fergo e hitaande
622 (ji) ferde ummaade Makka faade Madiina- woddirngo
Makka fotde 260 miil barjrje nano- tesketee ko maande
puddagol haatumere(calendrier) islaam. caggal duu6i limii-
di nulaado e won'dii6e mum mbaawi ruttaade Makka, 6e
njaafi any6e ma66e. ko adii nde o maayata, tawii ombo
yahra e duu6i capande jeego'o e tati, tawii ko 6uri heewde
e yim6e duunde aarabeere naati lislaam. e ndeer yirde cag-
gal maayde makko lislaam saaktii haa yottoyii Espaany hir-
naange haa Siin to fudnaange. ina jeyaa e sabaabuuji caak-
tagol jaawngol ngol aldaa e hare, laa6gol ngol lislaam
maantoraa e tinndinooje mum, lislaam ina nodda faade e
deweteedo gooto, kam tan haani reweede..
Nulaado (jkm) wonnoo ko nyeemtinirgal e yeru teddungal, e
nuundal, e yurmeende e korsa, e goorjdude e jaambaraagal
. karjko fof e won'de mbo neddo ko noon o woddirnoo
denndaangal sifaaji bondi, o ha6antenoo tan ko laawol Alia
gooto e joortaade njo6di makko to laakara. Ko jiidaa e
duum, ombo hulnoo Alia o teskii dum e kala golle makko e
gollondire makko..
(e 6eydude humpito e annabi Muhammadu (jkm) jol e ndee
do wonirde (tufnde) www.islaam- guide.com/muhammadu
■ ■ ~ 4 ■- ■: ■
jumaa annabi Muhammadu Okm)
-Hono caaktagol lislaam walliri jahrugol ganndal leyeeso:
Lislaam ina yamiri necfcfo yo gollir y^oyre makko e tesku-
yaaji makko. E ndeer duu6i seecfa
ko lislaam saaktii: ndeen woni ko
gannde (gallurjkaagu) e pine
mawde 6amtii, jaa6i-kaadtirde
saaktii.
Rewi heen, jokkondiral miijooji
fudnaange e di hirnaange, e miijo
heso e hiidngo addi taa6e mawde ko faati e safrugol,e hiisa
e fijik, e gandal koode, e werto leydi, e mahgol, e nyeenyal,
e conye e daarti. E ndeer yirdeeji kakindiidi (moyen-ages)
gannde keewde eggii iwde e winndere lislaam faade to
Orop, wano Jebru, e torjngoode Aarabee6e, e miijo: 0(meere
), (duum na himmi e 6amtaare ganndal Matimatik). Juul6e
gummiima e 6eydude kuutorde jahrude yeeso dokkude
Orop baawal wadde danle huncude gannde, wano kuutor-
gal 6etgol tooweeki koode kammuyarjkooje (Astorlaab) e
kuutorgal anndude laabi laade moy^i.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
Astorlaab (astrolabe) ko gootal e kuutor-
cfe gannde kimmucfe de juul6e peewni,
ngal golliraama ko heewi to hirnaange
(leycfe tuubakoo6e) e yontaaji kesi cfi.
A*2\2X*\£i,
a=*i '> gU*> W= it!^ ****** ii*
iMjiiHiJ**Uii>4JCS,a'l5fi5
*£*-*? 55W'
Anndu6e juul6e kadi kimmiriino ko faati e ceekgol (operation] 6e
peewni ko heewi e cfee kuutorcfe seekgol 6anndu, wano cfum la66i-
niraa e cfii binndaacfi 6ooycfi (kiicfcfi)...
- Hono juulcf o goorjcf inirta Iisa (kwm)?
juul6e ina joganii Iisa (kwm) teddungal, ina njaggiri mbo
ko o gooto e maw6e annabaa6e nulaa6e faade e yim6e.
Kur'ana o na teerjtina ko koohoowo Maryam jibini mbo nde
o wonndoo mboomri (jiwo, 6irjngel), ina woodi simoore e
Kur'aana innde mayre ko Maryam. Kur'aana kadi ina sifoo
Jibineede Iisa wano ardata doo nih:
"siftor nde malaykaaji mbi'i Maryam geno no weltinirma
konngol ummoraade e mum innde maggol ko Masiihu Iisa
6ii Maryama ko teddudo aduna e laakara o jeyaa ko e 6alli-
naa6e, ombo haalda e yim6e nde o woni tiggu e so o maw-
nih, ko e moyy*u6e o jeyaa, o wi'i: iih joomi am hono
ndanyirat-mi 6iddo tawa neddo meedaani memde mi, o
wi'i mbo ko noon Geno tagirta ko welaa so o hoddirii huu-
nde tan o wi'ata dum ko won tan huunde nde laato" l ...
Ko nih Iisa (kwm) jibiniraa e kaawise yamiroore Alia toow-
cfo, wano o tagiri Aadama tawa alaa baaba, Geno daali e
Kur'aana: "yeru Iisa to Alia ko yeru Aadama, o tagiri dum
lesdi (6akke) o wi'i dum won, tan o woodaa" 2 ..
Iisaaaddoriikaawaseejikeewcfi endeernulal annabaagal
makko ngal. Geno ina siimtana en e ndeer Kur'aana he
won'de Iisaa (kwm) maaki: "mi addanii mon kaawise um-
mordo e yamiroore Alia, mi taga e 6akke ko wayno ndiwri
si mi wuttii heen dum wonta ndiwri e yamiroore Alia, mina
safra muum6e e nyaw 6olto (baras) mido wuurtina maay-
6e e yamiroore Geno, mido haalana on ko nyaamoton e ko
mooftoton ndeer cuudi mon" 3 ..
Juul6e na ngoorjdini won'de Iisaa (kwm) fedaaka, kono ko
any6e makko pewjunoo yo ped mbo, kono Geno dadndi
mbo 6amti mbo faade dow to mum, o nanndini gorko god-
do e Iisa, any6e Iisaa 6e narjngi mbo pedi mbo e tammude
6e ko karjko woni Iisa (kwm). Geno daali: "e wiide ma66e
min mbarii Masiihu 6ii Maryama nulaado Alia, 6e mbaraa-
ni mbo 6e pedaani mbo, 6e nanndinana goddo, 6een luuru-
6e fii makko ngoni ko e sikkitaare e heen, alaa ko 6e
(' ) simoore Aali Imraana, aayeeje 45 - 47.
( 2 ) simoore Aali Imraana, aaye 59.
(3 ) simoore Aali Imraana, aaye 49.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
nganndi e mum, sonaa sikkude tan, 6e njanaaka won'de 6e
mbarii dum" '..
Nulaado Muhammadu (jkm) e Iisa (kwm) ngaraani waylude
dosde goorjdingol Alia gooto bajjo o, de annbaa6e adii6e
6e ngaddunoo, kono tan Muhammadu (jkm) e Iisa (kwm) 6e
ngardi ko semmbin'de ndeen fi6nde e hesditin'de nde yajji-
nande" 2 ..
Jumaa Agsaa to Kudsu
Ngam Beydude kumpite e Iisaa yillo: www.islam-guide.com/jesus
(' ) simoore Annisaa'I (rew6e) aaye 57.
( 2 ) juul6e na ngoondini won'de Alia jippini Injiila dow koohoowo Iisaa (kwm)
wonko heddii e ndeen defter ndeer Ahdi keso o. Kono duum hollaani won'de juul-
6e na ngoondidi Injil goodaado jooni, sabu nde wonataani wano nde jippornoo
dow koohoowo Iisaa, te gede keewde mbaylaama heen woodi ko 6eydaa goddum
momtaa, ko dum woni ko goomu rewtagol deftere teddunde nde tinndini (tumbitere
rewtaande). Nguu goomu na renndini widtoo6e 32 lees aynugol nelaa6e 50 iwde e
laabi diineyankooji ballondirooji, E ngardiindi deftere teddunde (tumbitere rewtaa-
nde) nde goomu ngu holliti "won'deno ko heewi waylaama he Injiil, alaa heen
tumbitere sellundu. "Duum wadi potden jogitaade tan ko ko widtoo6e 6e kolliti
duum 6uri 6adaade yi'al lasli ngal. Teskuyaaji 6eydaama heen ngam joopaade bay-
lite e 6eyde e momte badaade heen). Ngam 6eydude kumpite, rutto e wonirde
enternet jantaande ko yawti.
Dowirde rabBinaande nataande ngam faamde Lislaam
• Holko lislaam haali e hul6in'gol (terorism)?
Lislaam ko diine yurmeende mbo newnataa hul6in'gol..
Alia toowcfo o daali: " Alia hadataa on moy^an'de e nuun-
dan'de 6een 6e ka6aaki on e diine 6e njaltinaani on e kodo-
re mon, Geno ina yidi nuundu6e" \.
Annabi Muhammadu (jkm) embo hadatnoo konir)koo6e 6e
warde rew6e e sukaa6e 2 . Embo tinndinatnoo 6e wota 6e
njamfo, wota 6e 6urtin warngo, wota 6e mbar 6inngel
tokosel 3 ..
O maaki kadi: "kala mbo wari fittaandu weldundu e juul6e
uurnotaako henndu aljanna, ete henndu aljanna ina he6ee
fotde ko yahretee duu6i capande nayi" 4 ..
Anaabiijo Muhammadu (jkm) hadii kadi lee6tirde yiite
O'ayngol) 5 ..
o wadii doggol bonannde warngo, ko dida6al e goopi
mawdi 6 .. o reentini, o wi'i: "ko adotoo nyaaweede hakku-
nde yim6e nyande darnga woni yiiyQ (warngo e fiyde)" 7 ..
o suusnii juul6e e yurmaade jawdi, o harmini le6tude de.
o wi'i (jkm): "debbo gooto lee6tiranooma sabu ullundu ndu
o dummbunoo haa ndu maayi o naatiri dum jaynge, ngam o
nyamminaani ndu o yarnaani ndu o woppaani ndu ndu
nyaama kullon leydi" 8 ..
O wi'i (jkm) kadi: "meedii gorko ina yahatnoo e laawol
(' ) simoore Al-Mumtahanati, aaye 8.
( 2 ) Sahiihul Muslim 1744 e Sahiihul Al-Bukaari 3015.
( 3 ) Sahiihul Muslim 1731 e Attirmuji 1408.
( 4 ) Sahiihul Al-Bukaarii 3166 e Ibnu Maajah 2686.
( 5 ) Abuu Daawuud 2675.
( 6 ) Sahiihul Muslim 88 e Sahiihul Al-Bukaari 6871.
C ) Sahiihul Muslim 1678 e Sahiihul Al-Bukaari 6533.
( 8 ) Sahiihul Muslim 2422 e Sahiihul Al-Bukaari 2365.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
70J
cfomka sacfti e makko haa o ari e woyndu, o joli o yari, nde
o y^eerjtunoo o tawi raawaandu endu laha endu nyaama
lesdi sabu domka, gorko o wi'i: nduu rawaandu domko he-
6i ndu wano dum he6irnoomi... o joli kadi woyndu ndu o
hebbini mukko makko ndiyam, o rjati ngo haa o y^eerjti o
yarni rawaandu ndu, Alia yetti mbo heen yaafii mbo" 6e
mbii: aan nulaado Alia, mbela minen ke6a njo6di e dii
muumumtaaji? o wi'i: "kala ko wadi heenyere heccere ina
wadi njo6di" \.
Yantude e duum, so tawii hirsude huunde waddiima ngam
nyaamde dum, juul6e ina njamiraa huutoraade laawol 6ur-
ngol newaade 6urngol famdude kulol e muusalla (naawgol)
e daaba kirseteedo o. Annabi (jkm) maaki: "Alia wadii
moyy^ere e kala huunde so odon mbara moyynnee warngo
ngo, so odon kirsa moyynnee kirse de, kala kirsoowo e
mon yo welno la6i mum, yo o hoynan mbaraangu makko 2 ..
Yantude e dee y^i'e lislaamiyarjkooje godde, wano dee
golle dillinooje kulol e 6erde siwilaa6e 6e njogitaaki, jirbi-
nooje mahdiiji jawde, e werlagol paali pettooji, e warde
gila e wor6e e rew6e e sukaa6e 6e mbadaadi hay huunde,
dum fof ko golleeji karminaadi, nyirjaadi ndeer lislaam e
renndo juul6e. sabu lislaam ko diine kisale e yurmeende e
newaare, ko 6uri heewde e juul6e ngaldaa e ndee hunyy^ere
nde yoga e juul6e tuumetee. So tawii gooto e juul6e wadii
golle kul6inooje, 00 do neddo jaggirtee ko luutndiido laa-
wol lislaam e hoore mum.
(' ) sellunde Muslim 2244 e sellunde Al-Bukaari 2466.
( 2 ) sellunde Muslim 1955 e Attirmuji 1409.
• Jojjancfe necfcfo e nuuncfal ndeer Lislaam:
lislaam ina hokka kala necfcfo fotdeeji keewcfi. Ko arata cfo
ko la66inal yoga e jojjancfe
necfcfo cfe lislaam reeni:
Ndeer ngenndiiji lislaam nguur-
ndam deddarjkaagal e jeyal ina
teskee ko huunde seniinde
teddinaande, foti dum faati ko e
juuldo wolla mbo wonaa
juuldo. Lislaam na reena ted-
dungal, ko duum wadi Lislaam
ina hadi y^attaade goddo wolla jalkitde dum.
Annabi(jkm) maaki: "yniy^e mon e jawdeele mon e Balli
mon no harmi hakkunde mon" ..
Lenyamaagal wonaa huunde newnaande nder lislaam,
Kur'aana ina teerjtini potal neddarjkaagal e oo ngaddiin
cemmbudo: "hey yim6e min tagii on gorko e debbo, min
mbadi on leyyi e kinde haa mbaawon anndondirde, 6urdo
tedde to Alia o woni oon 6urdo hulde Alia, Alia ko ganndo
kumpitiido" 1 ..
Lislaam na salii nodditagol yoga e yim6e wolla yoga e
leyyi 6ural sabu ngalu wolla doole wolla iwdi. Sabu Alia
tagi yim6e 6e e potal, paltoor hakkunde goddo e goddo
kadi fotaani won'de so wonaa e dow cellugol fibnde e kulol
Alia. Nulaado Alia (jkm) wi'i: "ee mon yim6e, wonaa joo-
ma mon ko gooto, baaba mon ko gooto, aara6e 6uraa
(' ) simoore Al-Hujuraati (cuucfi) aaye 13.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
J2.
janano, janano 6uraa aarabe, bocfeejo 6uraa 6aleejo, 6aleejo
6uraa bocfeejo so wonaa e hulde Alia" \.
Ko 6uri bon'de e ko yim6e 6e e necfcfarjkaagu gon'di hande
woni lenyamaagal. Winndere yahrunde yeeso nde waawii
nulde gorko dow lewru, kono nde rorjkii hadde neddo any-
de neddo bandi mum, wolla warde dum. Gila yonta annabi
(jkm) Lislaam hokkii yeru laa6do ngam ittude lenyamaagal,
wano hajju hitaande fof faade Makko ina fira musidaagal
lislaam goorjdungal hakkunde nooneeji yim6e e leyyi,
duum ko nde ko 6ura miliyorjaaji didi juukfo ngarata to
Makka iwde e nokkuuji adunaofof ngam wadde farilla
hajju..
Lislaam ko diine nuundal. Geno daali: "Alia na yamira on
yo on tottir hoolare faade e joomum en, si ocfon nyaawa
hakkunde yim6e yo on nyaaw e nuuncfal" 2 .. Geno wi'i kadi
: "nuuncfeh, Alia no yicfi nuuncfu6e" 3 ..
Ina waddii juuldo nde jokkata nuuldal hay so wonii ombo
gollundira e mbo o anyi. Geno daali: "wota nganygu yim6e
had on nuundude, nuundeh duum 6uri 6aadaade hulde
Alia" 4 ..
Nulaado (]km) reentinii 6ittin'de e toonyde wod6e, e lorde
6e ndeer gollondiral e ma66e, sabu o maakii: "kulee too-
nyarjnge, sabu toonyarjnge ko ni66e nyande darnga" 5 ..
Been 6e ke6aani fotdeeji mum en ndeer nguurndam aduna
(woni jojjande de 6e kaan'di) maa 6e ke6 de nyande dar-
(' ) musnad (ruttorde) Ahmad 22978.
(2 ) simoore Nisaa'i (rew6e) aaye 58.
(3 ) simoore Hujuraati (cuudi) aaye 9.
( 4 ) simoore Maa'idati, aaye 8.
( 5 ) Musnad (ruttorde) Ahmad 5798 e sellunde Al-Bukaarii 2447.
nga, wano nulaacfo Alia (jkm) wi'iri: "maa hakkeeji tottire
faade e joomum-en nyande darngal" 1 ..
• Ko woni darnde (ngonka) debbo ndeer Lislaam?
Lislaam ina ndaara debbo, foti ko desaado wolla o resaaka,
ko neddo ke6oowo jojjande mum timmudi 2 , ombo jogii
jojjannde jeyde, e jojjannde firlitde (gollirde) jeyal makko,
e y\)ogirde jawdi makko ko aldaa e joganeede (fotiko baa-
ba makko wolla gorko makko wolla goddo), ombo jogii
jojjannde yeeyde e soodde, e tottirde dokke e gatte ngam
wadde moyy^ere, ombo jogii joj-
jannde nafgude jawdi makko kala
no o muuyiri. O tottirtee tene mak-
ko ko haa o jeya o firlita dum no
o yidiri e no o weliraa.
Ko noon kadi debbo heddirortoo e innde e yettoode koreeji
makko, o waasa y^ettude yettoode gorko makko. Lislaam na
noddi gorko nde o moyyintsi gollondiral e debbo mum.
Wano nulaado wi'iri: "6uri timmude goorjdin'gol e juul6e
ko 6urdo 6e moyymde jikku, 6ur6e e mon woni 6ur6e
moyywi'de rew6e mum en jikkuuji) 3 .
Yummiraa6e e nder lislaam e6e njogii fodde e teddungal
mawngal. Lislaam na yamiri liggondirde e ma66e no 6uri
moyymde e needi. Gorko gooto ariino e nulaado O'km) o
wi'i: nulaado Alia, hombo e yim6e 6uri haan'dude e gondi-
gal am moyy^al? o wii: (daada maa= yumma maa) o wii: e
hombo goddo? o wii: (e daada maa) o wii: e hombo goddo
(' ) Sahiihul Muslim 2582 e Musnad Ahmad 7163.
( 2 ) j°jj ann de (jojjande) woni hakkeeji, fotdeeji.
C ) ha6ri dum ko Ahmad e Attirmijii.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
74
? o wii: (e daada maa=neene maa) o wii: e hombo gocfcfo?
o wii: (e baaba maa) 1 ..
Ngam 6eydude kumpite ko faati e gonal debbo ndeer Lis-
laam, ada waawi yillaade wonirde amen net:
www. islam-guide . com/women
• Mbootu (6esngu) e nder Lislaam:
Mbootu- ko kanyum woni tamre ndaddudi wootiri wonan'-
de pinal neddarjkaagal- ina won'di hannde e lanycitaare e
firtaare. E tuma mo nganndudaa nju66udi 6esngu ndeer
Lislaam naja6i hakkeeji gorko e debbo e sukaa6e, e hak-
keeji musid6e, tawa ko e potondiral moyyal. Duum ina
6eyda 6urnude e teddin'de e yidde ndeer nju66udi mbootu
moyymndi. Ko deeyre mbootu renndungu addata ko e jam
e hoolaare na himmi no feewi sanne, duum tesketee ko
huunde himmunde wonan'de deeyre pittaali yim6e 6esngu
ngu. Ina adda nanondiral nju66udi renndo hakkunde 6es-
nguuji caakiidi, e teddin'gol sukaa6e e daranaade 6e ..
• Hono juul6e ngollondirta e ndottii6e (maw6e)?
E nder leyde juul6e na famdi nde taweten "galleeji maw-
Be: ndottii6e) wadi dum ko sabu juul6e na paarnora teddi-
nora mbarkinora wallude jibnaa6e e satteende nguurndam
mawngu, duum na holla laa6al fittaandu. E ndeer Lislaam
duwanaade jinnaa6e tan yonatah, kono ina haani kadi nde
ngollondirten e ma66e e yurmeende nde alaa keeri, tawa
eden ciftora nde 6e 6urni en pidtaali ma66e, nde ngonden
sukaa6e en ngalaa fehre wonaa doole. Ngam duum eden
tawa ngonka yummiraa6e ina e darnde 6amtiinde.
C ) Sahiihul Muslim 2548 e Sahiihul Al-bukaarii 5971.
Juulcfo si jibnaa6e mum mawnih, o haani joganaade 6e
yurmeende e newaare e 6urnere. E ndeer Lislaam, wadda-
gol wadan'de jibnaa6e moyy^ere ari ko e tolno dida6o
caggal waddagol dewe Alia, juuldo ina hadaa haalde maa
wadde kala ko hoynata baaba maa yumma mum, teerjti si
6e mawnih, sabu wonaa kam6e mbadi noon ko'e ma66e.
Geno daali: "jooma maa yamirii wota on ndew so wonaa
karjko moyy^on e jibnaa6e 6e, si tawii 6e mawnih, kam6e
dido wolla gooto e ma66e, wota wii6e "uf ' wota furo 6e
wii6e korjngol teddungol, yankinano 6e e yurmeende,
mbi'aa jooma am yurmo6e wano 6e ne'iri kam nde ngon-mi
cukalel" \.
• Ko woni j ookli Lislaa j oycf ii?
Jookli Lislaam jowi di ngoni yiilorde nguurndam juuldo.
edi ngoniri e ja6de deweteedo alah so wonaa Geno, e
nyii6nude juulde, e tottirde asakal (wonan'de hatojin6e) e
hoorde lewru koorka, e hajjoyde laawol gootol wonan'de
baawdo.
1- seedaade (ja6de) dewteecfo alah so wanaa Alia:
T)uum ko wiide e goorjdin'de: "deweteecfo alah so wonaa
Alia Muhammadu ko nulaacf o Alia", feccere adanere nde
firti ko "deweteedo e goonga alah so wona Alia" ina da66i
tawa alaa kaan'dudo e reweede si wonaa Alia gooto o, e
won'de o alaa denndidiijo o alaa 6iddo. Ngol seedagol ko
korjngol bee6ngol, engol haani haaleede e goorjdingol tim-
mungol ngam naatde e Lislaam (wano dum yawtiri). ngol
seedagol 6uri himmude e jookli lislaam jowi di.
(' ) simoore Israa (royo) aayeeje 23, 24.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
2- nyii6nude (darnude) juulde:
juulcfo na foti tottirde juulcfeele jowi cfe nder nyalaande.
tottirde juulde heen fof hatojinaani so wonaa hojomaaji
seeda. Juulde e Lislaam ko jokkorgal jottondiral hakkunde
Alia e juuloowo o. sabu alaa goddum ko yottindirta hakku-
nde Alia e tagaado o. Juuloowo o na tina malu fittaandu e
kisal e fooftere, o tina won'de Alia na welaa dum. Nulaado
(jkm) wi'i Bilaal ko faati e juulde: "fooftinir en juulde aan
Bilaal" '. Bilaali jeyanoo ko e wondii6e 6e (sahabaa6e) o
halfmanoo ko noddin'de ..
Juuldeele baddiide ko : Fajiri e tiisbaar e Takkusaan e
Futuro e Geey^e, juuldo na waawi juulde kala nokku, wano
to gese maa gollirde (biro) wolla jarjngirde.
Ngam 6eydude kumpite e juulde ada waawi yillaade wonir-
de amen: www.islam-guide.com/prayer ( 2 )
3- weecfirde asakal (ngam wallude roofol6e):
kala huunde ko Geno toowdo jeyi,
dowduumjawdi ngonndi e jurj-
ngo neddo ko desngal do makko.
iwdi faandaare korjngol (jakaat:
asakal) ko "la66in'de" e "6eydaare
". faandaare weedirde askal ko:
(yaltin'de emmbere (fotde) e ndeer teemedere ummaade e
jeyaade dottaade, faade e roofol6e) emmbere teemodinnde
yaltinteende e karjrje e kaalis e buudi, nde fotata ko gara-
muuji 85 karjrje. tawa ede ngoni e jurjngo joomum fotde
hitaande (lebbi 6aalee6e 12), ndee emmbere na wona 2,5%.
(' ) Abuu Daawuud 4985, e musnad Ahmad 22579.
( 2 )laar kadi daliilu juulde e Lislaam, mak. Saakib, tumbitere mum na e wonirde he.
Yaltin'de gecfel seecfa e jawle men ngam tottude cfum roo-
fol6e, cfuum ko la66in'gol cfe. cfuum wa'i kono roggude
ledde nih, sabu duum na wada de mbiilta de moyya.
Neddo na waawi hebbin'de sadakeeji e golle moyye..
4- Hoorde lewru koorka (suumay):
Juul6e na koora lewru koorka (') e kala hitaande tuggi weet-
ndoogo haa mutal, e accude nyaamde e yarde e lelodaade
e suddii6e. Yantude heen won'de koorka na jogii boteeji
(nafooje) cellal, ina ndaariree won'de ko laawol ngam la6-
6in'de fittaandu. Sabu hadtaade neddo yoga e dakammeji
aduna, hay sinno ko tuma da66o, ina wada kooroowo o
tina renndude e heydu6e (nyalaa6e: weelaa6e) ko noon
kadi o 6amtirta nguurndam fittaandu mum.
5- Hajjoyde Makka:
Hajju hitaande fof faade Makko ina waddi laawol gootol e
nguurndam wonan'de hattan6e 6anndu e jawdi. Hedde mili-
yonji didi yim6e na yaha Makka kala hitaande, e6e iwa
kala jookdu e ndeer winndere nde. Hay si Makka na 6itta
yillotoo6e, kono hajju wadetee ko e lewru Taaske. Kajjoo-
wo o 6ornotoo ko comci keeriidi kakindiidi, di itta kala
6urondiral pine e kinde, kam6e fof 6e ndaroo e potal yeeso
Alia. Dewe hajju ede coomi warjngaade sera suudu kaaba
ndu laabi yeedidi, e yaawnaade hakkunde Safaa e Marwa
laabi jeedidi, wano tigi Haajara wadirnoo nde o da66itta
ndiyam.Baawo duum hajjoo6e 6e fof ndaroda to Arafaat 2 ,
e6e nyaagoo Geno kala ko 6e muuyi, e6e da66a yaafuya
makko, e laarannde hul6iniinde nd siwtina en nyande dar-
(' ) lewru koorka woni lewru jeenaya6uru e hitaande fergo.
( 2 ) nokkuure nde wocfcfiri Makka hedde miiluuji 15.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
nga. Wattannde hajju o na anndiraa juulde taaske, nde ngan-
ndudaa no weltoree juulde e mayre. Ndee juulde e juulde
koorkakamde ngonijuukfeele didi kala hitaande ndeer
nyaldinkoore (calendrier) Lisalamm.
®mm
Natal, engal holla hajjoo6e ina njuula e dingiral Makka, e
ndee juulirde Kaaba ka woni, ko e makka juul6e fof kuccit-
ta si 6e njuula. Ko Kaaba ka woni kibla dewe, ka Alia
yamirrnoo Ibraahiima e Ismaa'iila 6iddo makko yo 6e mah
ka. Ngam 6eydude kumpite ko faati e dosde Lislaam jowi
de, odon mbaawi yillaade wonirde amen enternet:
www. islam-guide . com/pillars
Ngam 6eydude ganndal e Lislaam wolla he6de tumbitere
ndee dowirde e demngal Angele, ada waawi yillaade wo-
nirde aroore: www.islam-guide.com.
Ngam weecfirde miijooji e tinndinooje ko faati e ndee def-
tere, odon mbaawi jokkondirde e binndudo deftere nde
A.A. Ibrahiima:
E-mail: ib@i-g.org
Eewnorgal (Tel): (9661) 4541065
Fakse: (9661)4536842
W.T3: 21679 Riyaad 114558 Laamaandi Arab Sa'uudiya.
Ngam 6eydude jarjde e lislaam, ndaar defte:
-diine goonga, Bilaali philibs.
-ko dum do woni goonga, Mu'assasa Al-haramayni
Al-islaamiya.
-Kur'aana e ganndal kesal, Moris Bokay.
-Ngam faamde lislaam, Abul Aalaa Al-mawduudii.
-Nguurndam 6aawo maayde (deftel) dental sagataa6e juul-
6e winndereyarjkewal.
-Fi6nde juuldo, Muhammadu Usaymin, firo Dr. Maanih
Al-juuhaanii.
-Firo Kur'aana e demngal Angele Dr. Muhid Al-hilaalii, e
Muhammadu khan.
Odon mbaawi he6de dee do defte fof e ndeer ndee wonirde
: www.islam-guide.com
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
Firo konngucfi cu6taacfi
alaa e sago: see, kinaa, maa wona.
bakkatuuji: junubaaji.
bempeyye: 6amtagol ndiyam dillojam.
bote: nafoore, faayda.
6asondirde : takkondirde .
6innde: 6inngel reedu.
caalli: gooruuji.
caasal: duumaare.
cay: pooma, faw.
cilol: laawol, bolol.
daada: yumma, neene.
dabare: baawal, feere.
dorjkin'gol: rorjkude wadde wano mum.
dulaa: nukku.
duleecfi: moorgal henndu.
dummbucfi: luggere ndeer ndiyam.
fartarjrje: baawal.
fernyaade: fepindaade.
fewre: 6innde,6inngel nder reedu.
fi6nde: ko goorjdini.
fotdeeji: hakkeeji.
fulli: keefeero.
hacfaare: dartaade.
hettere: hucere, tayre.
he6tude: anndude, ge-laade.
hecfcfere: Booddeyniy^am penndidam.
hono: wano, bano.
hul6in'de: derjy^in'de.
hunnjii: ndeeni, dursi.
hunyyere: hiisre, gollirde doole.
huttude: seekde 6anndu.
incfe kettaacfe: inde kese (inde gannde).
jibnaa6e: saaraa6e.
jookli: dosde.
jowe: 6eyde, pawe.
kaawesaaji: kaawniide.
kaaye: pelle.
kewuuji: jole,badooje
kidiicfo: jonyiido.
kufol: soomdu, laral.
lebbi peewnaacfi: satelit.
leelewal: fooyre.
lewru weeyo: satelit.
loowancfe: pellande.
lorjnginaacfe: wahyaade.
lowe: (lowre) keeri.
loyol: laawol, ginol.
maakuuji: haalaaji nulaado, maa maw6e.
marmballe:6oode ndiyam penndidam.
masin: sanne, no bete.
mbaylaandi: tafaandi.
mbootu: 6esngu.
miinmiinaagal: hooramhooram.
mugeede: aan'de, jaakde.
nate: fotooje.
ndalla: ndaddudi.
ndiilnoo: hokkude 6iraaji naftora kasam dam.
ndoogu: kammu, asamaan.
ndottii6e: nayee6e.
neewuuji: fureeji.
newicfam: koydam.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
ngoorondiiji: ndaddudiyarjkooji.
njeenaari: dokkal.
noddin'de: seetdin'de.
nyirjde: yennude.
ommboocfe: kippoode
paacfol: laawol paadngol.
pele: teppe.
perjgal: paagal.
piiltiicfe: maaje mawde.
pille: maale, dalilaaji.
pi6iicfe: cattude faamde.
puurcfi: di ndewaani laawol.
rjarwin'de: jibinin'de.
rarjnga: do 6irjngel saawotoo nder reedu.
rigaango: manaango.
sallige: narjngude.
siimta: haalta.
tammunoo: sikkunoo.
tiintiinol: dadol tiinde
tommbo weeyo: dee-nirdi weeyo (jawwu)
toontoo: jaaboo.
wagee6e: seernaa6e yahuud en.
waraango:ndiyam dogojam, tuppotodam.
yi'annde: theory.
yila: hakkille.
yirde: duu6i 100.
yame: naamne, la6nde.
yn'e: binndi.
yoogircfe: ke6irde.
Duttorcfe
Ahrens, C. Donald. 1988. Meteorology Today. 3 rd ed. St.
Paul: West publishing company.
Anderson, Ralph K.; and others. 1978. The use of
satellite pictures in weather analysis and forecasting.
Geneva: secretarial of the world meteorobgical
organization.
Anthes, Richard A., John J. Cahir; Alistair B. Fraser; and
Hans A. panofsky, 1981, the atmosphere. 3 rd ed.
Columbus: Charles E. Memill publishing company.
Baker, Kenneth, and others, 1985, the NIV study Bible,
New international version. Grand Rapids, Michigan:
zondervan publishing house.
Bodin, Svante. 1978, weather and climate. Poole, Dorest:
Blandford press Ld. Cailleux, Andre, 1968, Anatomy of
the Earth, London: World University Library, Couper,
Heather: and Nigel Henbest, 1995, the Space Atlas,
London: Dorling Kindersley Limited.
Davis, Richard A. Jr. 1972, principles of Oceanography.
Don Mills, Ontario: Addison-wesley publishing
Company.
Douglas, J.D., and Merrill C. Tenney, 189. NIV Compact
Dictionary of the Bible, Grand Rapids, Michigan:
Zondervan publishing house.
Elder, Danny; and John pemetta, 1991: Oceans London:
Mitchell Beazley publishers.
Farnighetti, Robert, 1996. the world Almanac and Book
of facts 1996. Mahwah, New Jersey, world Almanac
books.
Gross, M. Grant, 1993. Oceanography, a view of Earth,
6 th ed. Englewood Cliffs: Prentice-Hall, Inc.
Hickman, Cleveland P., and others, 1979, integrated
principles of Zoology, 6 th ed. St. Louis: the C.V. Mosby
company.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
Al-Hilali, Muhammad T., and Muhammad M. Khan,
1994, interpretation of the meanings of the Noble Qurqn
in the English language, 4 th revised ed. Riy adh: Maktaba
Dar-us-Salam.
The holy Bible Containing the Old and New Testaments
(Revised Standard Version) 1971, New York: William
Collins Songs & Co. Ltd.
Ibn Hisham, Abdul-Malek, Al-Serah Al-Nabaweyyah,
Beirut: Dar El-Marefah, The Islamic affaires department,
the Embassy of Saudi Arabia, Washington DC, 1989.
Understanding Islam and the Muslims, Washington, DC:
The Islamic affaires Department, the Embassy of Saudi
Arabia.
Kuenen, H., 1960, Marine Geology, New York: John
Wiley & Son: S., Inc.
Leeson, C.R., and T. S. Leeson, 1981, Histology, 4 th ed.
Philadelphia: W. B . Saunders Company.
Ludlam, F. H.., 1980,Clouds and Storms, London: the
Pennsylvania state University Press.
Makky, Ahmad A., others, 1993, Ee'jaz al-Quran al-
kareem, fee wast Anwa'al-Riyah, al-Sohob, al-Matar.
Makkah: Commission on Scientific Signs of the Quran
and Sunnah.
Miller, Albert; and Jack C. Thomson, 1975, Elements of
Meteorology, 2 nd ed. Columbus: Charles E. Merrill
publishing company.
Moor, Keith L.; Marshall Johnson; T. V. N. Persaud;
Gerald C. Goeringer; Abdul-Majeed A. Zindani; and
Mustafa A. Ahmed, 1987. Human development as
Described in the Quran and sunnah, Makkah:
Commission on Scientific Signs of the Quran and
sunnah.
Moor, Keith L.; A. A. Zindan; and others, 1987, Al-
Ee'jaz al-Ejmy fee al-Naseyah (the Scientific Miracles in
the front of the Head), Makkah: Commission on
Scientific Signs of the Quran and sunnah.
Moor, Keith L.; 1983, the Developing Human, Clinically
Oriented Embryology, with Islamic Additions, 3 rd ed.
Jeddah: Dar Al-Qiblah.
Moor, Keith L.; and T. V. N. Persaud , 1993, The
Developing Human, Clinically Oriented Embryology, 5 th
ed. Philadelphia: Saunders Company.
El-Naggar, Z. R., 1991, The Geological concept of
Mountains in the Quran, 1 st ed. Hemdon: international
institute of Islamic thought.
Neufeldt, V., 1994, Wedstar's New World Dictionary,
third college, New York: Prentice Hall.
The new Encyclopedia Britannica, 1981, 15th ed.
Chicago: Encyclopedia Britannica, Inc.
Noback, Carfes R.; N. L. Strominger; and R. J.
Demarest, 1991, The Human Nervous system,
Introduction and Review, 4 th ed. Philadelphia: Lea &
Febiger.
Ostrogorsky, George, 1969, History of the Byzantine
State, Translated from the German by Joan Hussey,
Revised ed. New Brunswick: Rutgers University Press.
Press, Frank; and Raymond Siever, 1982, Earth, 3 rd ed.
San Francisco: W. H. Freeman and Company.
Ross W. D.; and others, 1963, The Works of Aristotle
translated into English: Meteorological vol. 3. London:
Oxford University Press.
Scorer, Richard, and Harry Wexler, 1963, a Colour
Guide to Clouds, Robert Maxwell.
Seeds, Michael A., 1981, Horizons Exploring, the
Universe, Belmont: Wadsworth publishing Company.
Seeley, Rod R.; Trend D. Stephens; and Philip Tate,
1996, Essentials of anatomy & Physiology, 2 nd ed. St.
Louis; Mosby-Year Book. Inc.
Dowirde rabbinaande nataande ngam faamde Lislaam
Sykes, Percy, 1963, History of Persia, 3 rd ed. London:
Macmillan & Co Ltd.
Tarbuck, Edward J.; and Frederick K. Lutgens, 1982,
Earth Science, 3 rd ed. Columbus: Charles E. Merrill
Publishing Company.
Thurman, Harold V. 1988, Introductory Oceanography,
5 th ed. Columbus: Merrill Publishing Company.
Weingberg, Steven, 1984, The first three Minutes, a
Modern View of the origin of the Universe, 5 th printing,
New York: Bantam Books.
Al-Zarkashy, Badr Al-Deen, 1990, al-Borhan fee Oloom
Al-Quran, 1 st ed. Beirut: Dar El-Marefah.
Zindani, A.A., This is the Truth (video tape), Makkah:
Commission on Scientific Signs of the Quran and
Sunnah.